Hadžić bi, bude li usvojen ovaj zakon, faktički bio iznad Zakona o stečaju FBiH, jer “od dana uvođenja vanredne uprave ne može se voditi ni predstečajni niti stečajni postupak”.
Čelnici SDP-a namjeravaju za “vanrednog upravnika” Nove Željezare Zenica postaviti bivšeg ministra prometa i komunikacija BiH Damira Hadžića, saznaje Istraga iz više izvora bliskih toj stranci. Preduslov je, naime, da Parlament Federacije BiH usvoji zakon o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica. od posebnog sistemskog značaja za FBIH, čime bi se Vladi FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu otvorila mogućnost da preuzme potpunu kontrolu nad zeničkom Željezarom. Krajnji cilj je preuzeti velike zalihe željeza i čelika koji se nalaxi u ovoj kompaniji koju je, nedavno, uz pomoć kompanije Bingo, preuzeo fočanski Pavgord, piše Istraga.ba.
“Vanredni upravnik”, piše u predloženom zakonu, “fizičko je lice koje rješenjem imenuje Vlada FBi, a čije imenovanje potvrđuje sud, radi vođenja poslovanja dužnika i provođenja postupka pod nadzorom suda”.
To znači da će Vlada FBiH biti iznad suda, te će na poziciju “vanrednog upravnika” Željezare postaviti Damira Hadžića, donedavnog direktora bh. ogranka zagrebačke korporacije Agram.
Hadžić bi, bude li usvojen ovaj zakon, faktički bio iznad Zakona o stečaju FBiH, jer “od dana uvođenja vanredne uprave ne može se voditi ni predstečajni niti stečajni postupak”.
“Sud koji vodi raniji postupak dužan je, najkasnije u roku od 24 sata, donijeti deklaratorno rješenje o prekidu postupka, obustaviti sve radnje unovčenja, diobe, prodaje i prenosa imovine”, navedeno je u Prijedlogu zakona.
Time bi Vlada FBiH, u potpunosti, privremeno preuzela kontrolu nad Novom Željezarom Zenica. Nikšićev cilj je, kako saznajemo, Željezaru održati “živom” do izbora, a nakon toga bi ova kompanija definitivno otišla u nestanak.
Podsjećamo, fočanska kompanija Pavgord, čiji je vlasnik blizak kadrovima SNSD-a, kupila je Željezaru Zenica od britanske porodice Mital koja se povukla iz Bosne i Hercegovine. Početkom ove godine Evropska unija je počela sa primjenom CBAM-a, odnosno uvođenjem posebnih taksi na robu koja se uvozi u EU, a koja je proizvedena takozvanom “prljavom energijom”. To je zeničku željezaru uničinilo nekonkurentnom na tržištu EU. U istom periodu, Srbija je, za bi zaštitila svoje tržište, u januaru ove godine uvela kvote na čelik. Tada je Slobodna Evropa objavila da, prema Uredbi Vlade Srbije, iz BiH će se u Srbiju u prvoj polovini 2026. godine moći uvesti oko 73.000 tona što je za oko 31.000 tona manje od polugodišnjeg izvoza prošle godine. Poređenja radi, zenička Željezara je u Srbiju plasirala godišnje oko 220.000 tona čelika.
Istovremeno, Vijeće ministara BiH je odbilo zaštiti tržište. Naime, krajem marta Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odbilo je prijedlog Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, da se uvedu carine od 30 posto na uvoz čelika u Bosnu i Hercegovinu i to u trajanju od 200 dana. Protiv su glasali ministri iz HDZ-a BiH, koji su, na ovaj način, direktno pogodovali uvoznicima čelika u BiH, među kojima je najveći uvoznik kompanija Lager iz Posušja. Da bi zaštita domaće proizvodnje čelika najviše pogodila uvoznički hercegovački lobi okupljen oko Lagera i HDZ-a BiH, vidjelo se i na portalu Raport još 10. februara ove godine.
“Smatramo kako bi donošenje takve odluke u hitnoj proceduri moglo imati ozbiljne negativne posljedice za domaće poduzetnike, osobito za tvrtke koje se bave preradom čelika, proizvodnjom armaturnih mreža te drugih proizvoda koji se široko koriste u građevinskom sektoru. Uvođenje dodatnih carinskih opterećenja izravno bi povećalo troškove proizvodnje, čime bi domaći proizvođači postali nekonkurentni u odnosu na poduzeća iz zemalja okruženja, poput Slovenije, Hrvatske i Srbije, gdje takve mjere ne postoje ili su značajno blaže”, saopćeno je tada iz Lagera koji je najveći uvoznik čelika u BiH.
Vlasnik Lagera je hercegovački biznismen Milenko Bašić. Njegov brat Ivan Inja Bašić je 2019. godine hapšen u Zagrebu zbog kriminala u vezi sa prodajom skupocjenih automobila.
Upravo je Lager, prema informacijama Istrage, lobirao i još uvijek lobira da se za “prinudnog upravnika” Željezare u Zenici imenuje Damir Hadžić, koji je godinama radio za jednog drugog hercegovačkog biznismena sa zagrebačkom adresom – Dubravka Grgića i njegovu kompaniju Agram.
Damir Hadžić je godinama, zbog krivičnog procesa, bio distanciran od centrale SDP-a BiH. No, Nermin Nikšić i Elvedin Grabovica sada nastoje Damira Hadžića vratiti u političke igre. Prvobitno su ga bili imenovali za šefa izbornog štaba SDP-a, ali je zbog pobune dijela stranke, Hadžić privremeno uklonjen. No, Nikšić i Grabovica sada vide šansu da upravo Hadžića postave za upravnika Željezare u Zenici.
U avgusttu prošle godine Damir Hadžić je pravosnažno oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja u periodu dok je bio načelnik Općine Novi Grad Sarajevo. Suđenje je trajalo devet godina. Tužilaštvo je teretilo Damira Hadžića da je iz budžeta Općine Novi Grad nezakonito omogućio isplatu više od milion maraka Esedu Radeljašu za zemljište koje je 2006. godine Radeljaš platio Općini u iznosu od 51.340,00 KM čime je budžet Općine Novi Grad oštećen za iznos od skoro milion maraka.
Prije toga Damir Hadžić je bio akter afere Reket, gdje su iznesene optužbe da su čelnici SDP-a reketirali poduzetnika Nihada Imamovića. No, Tužilaštvo BiH istragu u ovom slučaju nikad nije donijell.
