Pametne table, tableti i moderni kabineti. Škole u Kantonu Sarajevo ulažu u novu opremu. Nadležni uvjeravaju da se uslovi za rad drastično mijenjaju, a fokus je na potrebama učenika 21. vijeka.
Modernizacija škola u Kantonu Sarajevo je u toku. Pametne table i tableti postaju standard, ipak, pitanje je da li je samo oprema ono što treba unapređivati i mijenjati?
Pametne table, tableti i moderni kabineti. Škole u Kantonu Sarajevo ulažu u novu opremu. Nadležni uvjeravaju da se uslovi za rad drastično mijenjaju, a fokus je na potrebama učenika 21. vijeka.
Adisa Šuvalija, direktorica JU Prva osnovna škola Ilidža:
"Ovo je jedno novo vrijeme, mi se moramo prilagođavati djeci, moramo se prilagođavati onome što oni traže. Govorim iz ugla Prve osnovne škole, mi imamo jako puno lidera, nastavnika koji su spremni raditi na sebi da bi pružili ono što djeca danas traže."
Elma Drpljanin, profesorica engleskog jezika:
"Djeca imaju tablete, laptope i sve ono što im može pomoći da razvijaju svoje digitalne kompetencije, što je danas neminovno i bez čega danas u društvu ne možemo. Imamo povratnu informaciju i od učenika i od naših roditelja da djeca puno lakše i zainteresovanije prate nastavu i na lakši način usvajaju znanja."
Ipak, nastavnici poručuju da je tehnologija samo alat. U trci za digitalizacijom, kažu, ne smijemo zaboraviti ključne stvari, odnosno empatiju i komunikaciju.
Elma Drpljanin, profesorica engleskog jezika:
"Govore nam kako je jako važno razvijati kod njih ono što smo upravo mi i radili – prezentacijske vještine, komunikaciju sa nastavnicima, sa drugim učenicima, razvijati empatiju prije svega. Danas je to malo zapostavljeno i mislimo da sva ova tehnologija, digitalizacija nastave, ne treba da stavlja razvijanje tih vještina u drugi plan, nego trebamo i na tome insistirati."
Infrastruktura jeste važna, ali rezultati međunarodnih PISA istraživanja pokazuju da to nije dovoljno. Bh. učenici godinama zaostaju za vršnjacima, što potvrđuje da kvalitetnije obrazovanje zahtijeva više od same opreme.
Naida Hota-Muminović, ministrica za odgoj i obrazovanje KS:
"Ono što znamo jeste da su na našem prvom PISA istraživanju zaostajali za svojim vršnjacima više od dvije godine. U narednim PISA i TIMSS istraživanjima vidjet ćemo kakve smo efekte napravili. Ali, naravno, obrazovanje je mnogo više od toga. To nije 'koliko krompira, toliko pomfrita', to se tako ne mjeri u obrazovanju. U obrazovanju se sve mjeri time koliko su učenici motivirani da učestvuju u školskim aktivnostima, koliko su raspoloženi, koliko osjećaju školu svojim mjestom."
Ipak, dok vlast mjeri atmosferu u učionici, stručnjaci upozoravaju na širi kontekst. U društvu u kojem se do uspjeha češće dolazi preko veze nego znanjem, sama tehnologija nije dovoljna garancija za bolje društvo.
Meliha Zulović, doktorandica na UNSA:
"Mi živimo u društvu koje mladima ne pokazuje vrijednost naučnog rada, zato imamo one koji žele na brz način doći samo do papira, zato imamo one koji misle da je bitno samo zaposliti se preko nekih veza, da ne moraju ulagati u stvarno znanje, stvarne kompetencije koje su potrebne za profesionalno obavljanje određenog posla, i onda imamo čitave generacije koje ne vide vrijednost u obrazovanju."
Hoćemo li pametnim učionicama dobiti i pametnije generacije? Tehnologija je tu, ali pravi izazov ostaje promjena sistema u kojem znanje mora biti važnije od bilo koje veze ili papira.
