Cilj takvog sistema kontrole je sprečavanje unošenja i širenja karantinskih štetnih organizama koji mogu prouzrokovati velike ekonomske štete u poljoprivrednoj proizvodnji.
Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini trebala bi početi u optimalnim agrotehničkim rokovima, a prema procjenama nadležnih institucija i stručnjaka, na tržištu je uglavnom osiguran sadni i sjemenski materijal za ovu sezonu.
kazala, na tržištu je dostupan širok izbor sadnog i sjemenskog materijala, posebno za ratarsku proizvodnju.
- Ratarska proizvodnja se odvija na najvećem dijelu površina i ujedno je najintenzivnija, pa je pokrivenost sjemenom i najveća. Od sadnog materijala voća dostupne su vrste poput jabuke, kruške, šljive i lijeske, dok je za veće količine sadnica trešnje, višnje, kajsije, breskve i dunje potrebno unaprijed najaviti količine - rekla je Oršolić za Fenu.
Proljetni radovi podrazumijevaju i niz zaštitnih mjera protiv bolesti i štetočina.
- Proljetna zaštita zasniva se uglavnom na preventivnim tretmanima herbicidima, fungicidima i insekticidima, dok se kod voćnih kultura posebna pažnja posvećuje suzbijanju lisnih uši, savijača, cvjetojeda i osica, te bolesti poput kovrčavosti lista, pjegavosti i pepelnice - pojasnila je.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona navode da optimalni rokovi sjetve zavise od vrste biljke i njene osjetljivosti na kasne mrazeve, dok dostupnost sadnog materijala u velikoj mjeri zavisi od uvoza jer Bosna i Hercegovina nema razvijenu proizvodnju sjemenskog materijala.
Također upozoravaju na smanjenje količine padavina posljednjih godina, što dodatno utječe na planiranje sjetve.
- Uočava se trend smanjenja zaliha vode u zemljištu, zbog čega je potrebno ranije obaviti sjetvu kako bi biljke iskoristile raspoloživu vlagu - navode iz ministarstva.
Fejzo Begović iz Poljoprivrednog zavoda Tuzlanskog kantona upozorava da klimatske promjene već značajno utječu na rokove sjetve.
- Ništa više nije i neće biti kao prije. Rokovi će se pomjerati i do 15 do 20 dana ranije ili kasnije nego što je to bilo ranije - naveo je Begović.
Dodao je da je jedan od najvećih problema i nekontrolirana proizvodnja sadnog materijala.
- Na tržište dolaze sadnice koje daju tek oko 20 posto planiranog prinosa, iako se na njih troši mnogo novca i vremena - upozorio je.
Ističe i da se proizvodnja voća i povrća sve više seli u plasteničke i stakleničke prostore, dok uzgoj na otvorenom postaje sve rizičniji zbog klimatskih promjena.
Iz Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja podsjećaju da se reprodukcioni materijal poljoprivrednih biljaka može uvoziti isključivo preko graničnih prijelaza na kojima je organizirana fitosanitarna inspekcija.
Uvoznik mora biti upisan u registar dobavljača i imati saglasnost nadležnog entitetskog ministarstva poljoprivrede, dok fitosanitarni inspektori na granici provjeravaju dokumentaciju, zdravstveno stanje i porijeklo sadnog materijala.
Cilj takvog sistema kontrole je sprečavanje unošenja i širenja karantinskih štetnih organizama koji mogu prouzrokovati velike ekonomske štete u poljoprivrednoj proizvodnji.
Stručnjaci ocjenjuju da će uspješnost ovogodišnje proljetne sjetve u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala i efikasne podrške poljoprivrednim proizvođačima u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.
