Krnjić: Iako me BiH ne želi, vratit ću se

20.12.2021. 09:01

politicki.ba

S obzirom da sam iz svog dosadašnjeg iskustva svjesna da je posao u državnim institucijama nedostižan osobama bez jakih veza, jedan od mojih ciljeva jeste raditi na promjeni sadašnje situacije po pitanju pronalaska zaposlenja mladih osoba, a pogotovo osoba koje su pokazale izvanredne uspjehe tokom studija.

Krnjić: Iako me BiH ne želi, vratit ću se - slika 1

Iman Krnjić završila je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu kao dobitnica najvišeg priznanja univerziteta Zlatna značka. Tokom dodiplomskog studija, na drugoj godini, provela je jedan semester na Univerzitetu Barselona u Španiji u okviru programa Erasmus +. Trenutno pohađaj master studij “Globalne studije” organizovan u okviru Erasmus Mundus programa na dva različita evropska univerziteta Univerzitetu Gent u Belgiji i Lajpcig Univerzitetu u Njemačkoj, u trajanju od dvije godine. Uspješno je okončala prvu godinu master studija u Belgiji, te joj je preostala još jedna godina studija u Njemačkoj.

Oduvijek je željela studirati u inostranstvu

Njen prvi odlazak na studij u inostrantsvo bio je u okviru razmjene na Pravnom fakultetu Univerziteta u Barseloni.

"Oduvijek sam željela studirati u inostranstvu, proširiti vidike i steći uvid u drugačije obrazovne sisteme, njihove prednosti i mane," govori ona.

Razlog njenog odlaska bili su pozitivna iskustva drugih studenata koji su se vratili s razmjena iz drugih zemalja. S obzirom da je razmjena između Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Barseloni bila organizovana po prvi put u godini kada je ona išla na razmjenu, nije imala priliku čuti direktna iskustva studenata o Univerzitetu u Barseloni. Međutim, to je nije obeshrabrilo.

Nakon uspješnog prvog iskustva u inostranstvu, odlučila je završiti dodiplomske studije na Univerzitetu u Sarajevu, a nakon toga krenuti u potragu za stipendijom za master studij. Ističe kako joj je taj put je bio dosta teži nego što je očekivala ali trud se u konačnici isplatio.

"Aplicirala sam na 10-ak stipendija na različite univerzitete širom svijeta, iako sam primljena na nekoliko prestižnih univerziteta (King’s College London, SOAS, City London, Penn State) pronaći finansijska sredstva bila je naredna prepreka. Troškovi studija na ovim univerzitetima su ogromni, te mi je bilo jasno da je gotovo nemoguće naći sponzora koji bi finansirao odlazak na iste," prisjeća se ona.

Na sreću, u pravom trenutku saznaje da je primljena na Erasmus Mundus program “Globalne studije” koji nudi stipendije za otprilike dvadeset najuspješnijih studenata širom svijeta.

"Ponosna sam biti jedna od dobitnica ove izvanredne stipedije koja pokriva troškove školovanja i života u stranim zemljama, a koja je rezultat kontinuiranog truda i rada u godinama koje su prethodile. Nakon sto sam izvagala sve opcije, odlučila sam prihvatiti stipendiju Erasmus Mundus programa, te započeti studij u dvije strane zemlje koje sam odabrala sa liste ponuđenih opcija prilikom apliciranja na program," govori ona.

Nakon okončanja dvogodišnjeg master studija ona će steći dvije diplome, sa Gent i Lajpcig Univerziteta.

Tokom svog dodiplomskog obrazovanja obavljala sam praksu u mnogobrojnim ustanovama, uglavnom na pola radnog vremena. Priliku za obavljanje dvije prakse u advokatskim kancelarijama pružio mi je ured ELSA u Sarajevo (Evropskog udruzenja studenata prava). Na praksu u Centralnoj banci prijavila sam se putem konkursa, iako sam bila skeptična da li ću biti odabrana, dobila sam priliku obavljati praksu zbog odličnih rezultata na fakultetu. Nakon završenog studija, pokošala sam odraditi pripravnički staž u brojnim ministarstvima, sudovima, te drugim državnim institucijama, meutim bezuspješno. Nakon niza propalih pokušaja, nisam odustajala sa prijavama, te sam opet zbog svojih izuzetnih rezultata tokom dodiplomskog studija, sa ostalim dobitnicima Zlatnih i Srebrenih značaka dobila priliku volontirati u Općini Centar u Sarajevu puno radno vrijeme.

Također, putem konkursa aplicirala sam na volontersku poziciju u udruzenju Transparency International u Bosni Hercegovini pola radnog vremena, gdje sam nakon toga kraći period radila i kao projekta istrazivačica puno radno vrijeme, prije nego sam otišla na master studij u inostranstvo.

Školovanje u inostranstvu

Koji su najveći izazovi školovanja u drugim obrazovnim sistemima?

- Što se tiče razmjene u Španiji, proces navikavanja na fakultet je definitivno bio lakši jer se radilo o razmjeni na pravnom fakultetu. U poređenju sa Univerzitetom u Sarajevu, tražilo se mnogo više povezivanja različitih koncepata, analiziranja mnogobrojnih zakona i pronalaženje onog adekvatnog za rješavanje odredjenog slučaja. Dakle, studij u Barseloni se više fokusirao na rješavanje praktičnih problema, nego na puko učenje teorije bez njene adekvatne primjene.

S obzirom da je master studij koji trenutno pohađam interdisciplinaran, izazova je bilo mnogo. Studirati sasvim drugačije fakultete od onog tokom dodiplonmskog studija zasigurno nije bilo lahko. U isto vrijeme slušala sam predmete s nekoliko različitih fakulteta (Ekonomije, Političkih nauka, Filozofije..), koji su se u velikoj mjeri razlikovali od studija na Pravnom fakultetu. Od studenata na master studiju bio je očekivan veliki stepen predznanja, što je činilo studij još zahtjevnijim. S obzirom da sam pohađala master studij tokom stanja prouzrokovanog koronavirusom, pred studentima kao i profesorima bili su postavljeni mnogobrojni izazovi. Ono što me oduševilo jeste snimanje sviih predavanja i neograničen pristup istima tokom pripreme ispita, te čak i nakon završenih ispita.

Koje su glavne prednosti obrazovnig sistema u kojem si se sada školuješ?

- Glavna prednost sistema jeste pristup globalnim problemima sa globalnog nivoa. Fokus na mnogobrojne sisteme i države, a ne samo na svoju državu. Također, za razliku od našeg sistema gdje se često fokusira samo na teoriju, bez praktične primjene znanja, studij u insotrasntsvu potakao me da kritički pristupam problemima, te da ih posmatram u široj perspektivi. Studij u Bosni i Hercegovini se uglavnom fokusirao na našu domovinu. Najdalji limiti studija bili su izučavanje evropskih institucija, te politika razvijenih evropskih zemalja. Studij u inostranstvu me naučio da problem posmatram iz ugla razvijenih i zemalja u razvoju, evropskih zemalja kao i zemalja van Evrope.

Želi se vratit u BiH i svojim radom mijenjati sistem

Kakvi su ti kratkoročni i dugoročni ciljevi i ambicije?

- Trenutni cilj mi je otići na razmjenu na Univerzitet Kalifornija Santa Barbara jedan semestar, te nakon toga otputovati u Njemačku gdje ću zavrsiti drugu godinu master studija. Upravo program Erasmus Mundus mi je pružio priliku da budem jedna od odabranih kandidata za razmjenu u Americi. Trenutno nisam zaposlena, te mi je kratkoročni cilj po dolasku u Njemačku pronaći praksu koju ću obavljati uporedo sa studijem.

Dugoročni cilj mi je vratiti se u Bosnu i Hercegovinu nakon završenog master studija i pronaći posao u nekoj od međunarodnih, odnosno nevladinih organizacija. S obzirom da sam iz svog dosadašnjeg iskustva svjesna da je posao u državnim institucijama nedostižan osobama bez jakih veza, jedan od mojih ciljeva jeste raditi na promjeni sadašnje situacije po pitanju pronalaska zaposlenja mladih osoba, a pogotovo osoba koje su pokazale izvanredne uspjehe tokom studija. Želim vidjeti novu, bolju, uspješniju Bosnu i Hercegovinu u narednim godinama.

Obrazovni sistem u BiH

Koje su prednosti i mane obrazovnog sistema u BiH?

- Mana sistema jeste nedostatak praktične primjene teoretskog znanja, nedostatak kritičke analize određenih politika i akata, te nedostatak posmatranja problema iz globalne perspektive. Također, odnos student - profesor u sistemu obrazovanja u BiH je baziran je na strogoj hijerarhiji, dok je na drugim evropskim univerzitetima taj odnos dosta opušteniji.

Prednost našeg sistema jeste mogućnost polaganja parcijalnih ispita, te veći broj šansi za polaganje određenog ispita. Na univerzitetu u Belgiji postoji samo mogućnost polaganja cijelog ispita, tokom samo dva roka, što je otežavajuća okolnost. Međutim, ukoliko se ne položi niti na jednom roku u toj akademskoj godini ispit se može prenijeti na narednu godinu.

Mladi ljudi nisu cijenjeni u mjeri u kojoj bi trebali biti

Osjećaš li da te BiH želi nazad i da možeš ovdje iskoristiti svoje potencijale i doprinijeti razvoju društva?

Mišljenja sam da mladi ljudi nisu cijenjeni u mjeri u kojoj bi trebali biti. Njihov uspjeh postignut u inostranstvu se definiitivno ne cijeni dovoljno. Dokaz tome jesu borbe za pronalazak posla mladih studenata sa stranih univerziteta koji se odluče vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Uspješnim mladim ljudima posao u domovini bi trebao biti zagarantovan. Mislim da me BIH ne želi nazad, upravo jer sam svjesna prethodno navedene situacije, međutim, optimistična sam da se stvari mogu promijeniti u narednom periodu. Najveća prepreka u jačanju i osnaživanju položaja i uloge mladih jeste korupcija i nepotizam, jer uspješni mladi ljudi jednostavno ne mogu doći na odlučujuće pozicije gdje će ih se pitati za njihovo mišljenje.

Da sam ja neko

Da si u odlučujućoj poziciji moći u BiH, šta je prvo što mijenjala u našem društvu?

- Pružila bih mladim ljudima odgovarajuća zaposlenja u struci. Kriteriji za zaposlenje bio bi uspjeh postignut tokom studija kao i učešće u vanstudijskim aktivnostima. Studenti dobitnici priznanja Zlatna i Srebrna značka bi imali prednost pri zapošljavanju. Također, osobe koje su okončale master studij bi imale prednost nad osobama koje imaju završen dodiplomski studij, a što trenutno nije slučaj. Također, uvela bih veću transparentnost tokom konkursne procedure u javnim institucijama, a pogotovo na usmenom dijelu ispita.

Time bih osnažila i podstakla druge mlade ljude u Bosni I Hercegovini da budu aktivni jer bih im na primjeru njihovih kolega pokazala da se njihova aktivnost i njihovo trud isplati. Mlade ljude bih podstakla da se vrate u Bosnu i Hercegovinu upravo osiguravanjem odgovarajućih poslova u struci.

Nažalost, bosanskohercegovačko društvo i politički lideri nisu svjesni potencijala koji leži u mladim ljudima u inostranstvu, a trebali bi ga iskoristiti na način da se povežu sa drugim zemljama, preuzmu znanja sa drugih univerziteta i drugih kompanija iz inostranstva kako bi unaprijedili naš sistem.

Ne čekajte da neka druga zemlja prepozna kvalitete naših mladih ljudi

Poruka mladima u BiH?

- Moja poruka mladima jeste da budu što više aktivni u nevladinim organizacijama, te da se ne fokusiraju samo na studij već da uporedo uče jezike, volontiraju, obavljaju prakse i učestvuju u raznim projektima i konferencijama. Prije ili kasnije to će definitivno biti prepoznato. Također, studentima preporučujem da se tokom studija prijave na Erasmus + razmjenu u jednoj od evropskih zemalja, te da upoznaju druge sisteme jer će im to definitivno otvoriti vidike i omogućiti lakši pronalazak stipendija za master studij, a poslije i zaposlenje.

Apliciranjem na što više programa će sebi povećati šanse da budu primljeni na jedan od njih. Neuspjele aplikacije nisu strane nikome, pogotovo na početku. Međutim, to nipošto ne bi trebalo obeshrabriti nikoga već štaviše podstaći nas da još više radimo na sebi i ulažemo u svoje obrazovanje. Ništa nije nemoguće. Trudom i radom se svi snovi mogu ispuniti, a to dokazuje i moj primjer.

Poruka političkim liderima u BiH?

- Moja poruka političkim liderima u Bosni i Hercegovini jeste da ne čekaju da neka druga zemlja prepozna kvalitete naših mladih ljudi, već da im ponudi adekvatne poslove i načine za usavršavanjem nakon zavrsenog fakulteta. Uspješni mladi ljudi bi trebali biti na rukovodećim pozicijama za razliku od neadekvatnih, neambicioznih osoba koje su često na ovakvim pozicijama dugi niz godina a koje nisu doprinijele nikakvih pozitivnim promjenama u društvu.

Ukoliko se mlade osobe odluče vratiti iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu trebalo bi im širom otvoriti vrata i dati do znanja da su dobrodošli tako što će im se osigurati odgovarajući posao koji su i više nego zaslužili. Samo na taj način možemo očekivati pozitivne promjene u društvu, te uspješniju i bolju Bosnu i Hercegovinu koju će naslijediti buduće generacije.

(Ova priča je dio serijala #PonosBiH, o uspješnim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom.)

Podijelite:

Facebook X / Twitter