Krilašević: Nemam iluzija i vraćam se u BiH

Ti sistemi međusobno ne surađuju, čak naprotiv, u sukobu su jedni sa drugima”, nastavlja dalje i uvodi “običniji jezik” u priču:  

“Zamislite prodavače jabuka na pijaci.

Ako jedan trgovac zaradi određenu sumu novca prodajom kilograma jabuka, svi ostali trgovci će biti uskraćeni zarade upravo te sume novca. Njihovi interesi su u sukobu.

Sada, recimo da Vi kao vlasnik štandova želite dizajnirati pravila takva da je konkurencija poštena, jer ako samo jedan trgovac bude zarađivao novac, ostali trgovci će napustiti pijacu i nećete moći zaraditi od iznajmljivanja štandove.

Slično razmišljanje se može promijeniti i na druga tržišta.

Stručnjaci bi najviše željeli omogućiti funkcioniranje tzv. Pametnih mreža gdje bi i obični građani proizvodili i prodavali energiju.

Mada su ovo vrlo specifični primjeri, moje istraživanje je fokusirano čisto na razvijanje algoritama sa dokazima stabilnosti, bez ikakve ciljane aplikacije”, kaže uvjeren da je bar malo bolje pojasnio svoj rad.

Suad je neraskidivo vezan za Bosnu i Hercegovinu.

„Nakon doktorata, želim se vratiti u Bosnu i Hercegovinu kako bih pomogao u poboljšanju uslova života svih stanovnika, na koji god način mogu.

Ne zamjeram našim ljudima koji odlaze, a ni onima koji ostaju.

Razlozi našeg stanja su mnogi i kompleksni. Osim historijskog konteksta, moderna društva  se zasnivaju na nekim principima i vrijednostima za koje ne postoji jasna definicija ili koncenzus.

Kako se razlikuje jedna nacija/narod od druge? Da li je bitniji čovjekov individualni identitet ili njegov grupni? Da li je čovjekova pripadnost naciji određena genima, historijom ili je to lični izbor? Kako napraviti državu na kulturno heterogenim područjima? Ko ima pravo da živi na određenoj zemlji? I tako dalje...

Gledajući cjelokupni histrorijski period ljudske civilizacije, nacionalne države su historijska novina i način njihovih nastanaka u mnogim mjestima i nije bio tako miroljubljiv.

Ako mislite da je kod nas kompleksna situacija, samo treba pogledati razne države u Aziji i Africi u kojima žive po deseci nacionalnih/etničkih grupa koje čak ni ne pričaju slične jezike. Mi se barem razumijemo. 

Ako nađemo načina za miran i prosperitetan život u BiH, siguran sam da bi mogli poslužiti kao primjer drugim dijelovima svijeta“, optimističan je.

Upitan vidi li sebe u politici, odgovara:

„Nisam politički aktivan, ali mislim da su mladi ti koji trebaju igrati ključnu ulogu u promjeni bh. društva i političkog sistema ka boljem.

Vrijeme je da mladi i, još bitnije, sposobni preuzmu na sebe veće odgovornosti.

Rijetko kad kroz historiju su stariji ljudi predvodili promjene u društvu. To su uglavnom radili mladi“, kaže on.

Umjesto odgovora na pitanje da li bi se našao na nekoj stranačkoj-političkoj izvornoj listi, on priča o svom doprinosu barem malo boljem bh. društvu.

Kaže da je 2017. godine bio u grupi nekoliko desetina mladih naučnika i studenata, koji su se uglavnom upoznali na takmičenjima iz matematike, fizike i informatike, i koja je odlučila osnovati "Asocijaciju za napredak nauke i tehnologije".

„Jedan od načina na koji se prosperitet može donijeti u našu zemlju jeste kroz nauku i na tome radimo kroz razne projekte.

U medijima najistaknutiji projekat jeste STEM Youth Camp na kome su srednjoškolci iz čitave BiH slušali predavanja od uspješnih bh. naučnika i učili nešto novo na praktičnim radionicama.

U skorijoj budućnosti planiramo realizirati neke nove projekte, pa preporučujem da nas pratite“, poručuje Suad Krilašević.

(Ova priča je dio serijala #PonosBiH, o uspješnim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom.)