Ko i kako koči gradnju Koridora Vc: Autoceste FBiH već duguju izvođačima 76 miliona eura

Advokati i dopisi EIB-u

Autoceste Federacije BiH zvanično kao javno preduzeće angažirale su međunarodnu advokatsku kancelariju koja se obratila EIB-u sa zahtjevom da se nastave isplate tranši. Inače, preko EIB-a se (su)finansiraju sljedeći projekti na Koridoru Vc: Medakovo-Ozimice, Tunel Kvanj- Buna, Počitelj-Zvirovići, Ponirak-Vraca (tunel Zenica). Od banke je zatraženo da konkretno obrazloži koji su pravni ili ugovorni osnovi za obustavu isplate sredstava, uključujući razloge za takvu obustavu te konkretne uvjete, ukoliko postoje, koje je potrebno ispuniti kako bi isplate bile nastavljene. Zasad EIB nema konkretan odgovor o nastavku kreditiranja.

Advokatska kancelarija u ime Autocesta upozorila je da je ovo javno preduzeće, kao i drugi nadležni javni organi u BiH, uredno završilo sve potrebne proceduralne korake za isplatu sredstava.

Međutim, uprkos potpisivanju i stupanju na snagu takozvanog Side Lettera (Dopunskog pisma) na zahtjev EIB-a, između Banke, Bosne i Hercegovine i Autocesta (31. jula 2025. godine), nijedna isplata sredstava nije izvršena.

Uprkos aktivnim i višestrukim upitima koje su Autoceste uputile EIB-u tražeći pojašnjenje razloga zbog kojih sredstva nisu isplaćena, EIB do danas nije dostavio nikakvu komunikaciju, objašnjenje niti odgovor u vezi s tim. 

Prva blokada isplata tranši iz EIB-a bila je na proljeće 2025. godine, nakon čega su tražili potpisivanje takozvanog Side Lettera za Ozimice - Poprikuše, što znači da su tražili i reviziju tog projekta, kao i posebne procedure za čuvanje ponuda na tenderu. Autoceste su tu proceduru napravile, EIB ju je odobrio, a potom je uz odobrenje banke u novembru 2025. godine po treći put objavljen poziv za izbor nadzora na ovoj dionici. Poziv je objavila Banka. Uprkos svim odobrenjima, potpisanom Side Letteru i ponovno raspisanom tenderu za nadzor, EIB i dalje ne isplaćuje tranše. 

Jedini zvaničan i konkretan zahtjev EIB-a, a o čemu je javnost upoznata, bio je zahtjev za smjenom uprave Autocesta, odnosno direktora Denisa Lasića i izvršnog direktora Asmira Dževlana. Ne ulazeći detaljno u istragu koju je EPPO namjerio voditi protiv njih, takav zahtjev svakako nije dio kreditnog ugovora između Banke i Autocesta, odnosno države BiH. 

Koga i zašto EPPO istražuje

Šta se zapravo istražuje? Evropski tužioci istražuju slučaj povezan sa tenderom za izbor nadzornog Inžinjera na dionici Ozimice - Poprikuše. Taj tender nije realiziran i poništila ga je aktuelna uprava Autocesta uz saglasnost EIB-a 23. augusta 2024. godine. Dakle, posao koji je predmet istrage EPPO-a uopće nije realiziran i već treći put se vodi postupak za izbor nadzora na toj dionici.  

Odluka o poništenju tendera je obavljena 2. septembra 2024. godine u službenim novinama EU-a i to preko kanala EIB-a koji je vodio taj postupak objave.

Što se tiče finansiranja iz kredita EIB-a, sporazum o grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke i to za dionicu Medakovo – Ozimice potpisan je 30. decembra 2024. Četiri mjeseca nakon poništenja spornog tendera. Za Ozimice - Poprikuše, gdje se istražuje izbor nadzora, grant uopće još nije potpisan. To su zvanične informacije koje se mogu provjeriti u Ministarstvu finansija i trezora BiH. 

Evropski tužioci (ured u Veneciji) u pismu poslanom i na kućne adrese Lasića i Dževlana naveli su da su njih dvojica zajedno sa šeficom Službe za međunarodne nabavke u Autocestama Katicom Vranjković i uz posredovanje Erdala Trhulja, pozvali na sastanak Alessandra Verallija, direktora italijanske firme Technital i njegovog saradnika Marca D'Albu u jedan restoran u Istočnom Sarajevu, gdje su im, prema navodima EPPO-a (15. oktobra 2023.) punudili dogovor koji je trebao rezultirati time da Technital dobije nadzor nad gradnjom Ozimice - Poprikuše. 

Prema navodima iz obavijesti EPPO-a predstavnici Autocesta su imali kriminalne namjere, tačnije Lasić i Dževlan navodno su ponudili na tom sastanku direktoru Varalliju da snizi cijenu ponude za približno 500 hiljada eura kako bi dobio posao nadzora. Kao protuuslugu Veralli je njima, tvrdi EPPO, trebao isplatiti 123.626,89 eura. 

Uredbe o EPPO-u kažu da Ured zasniva "materijalnu nadležnost" nad nekim slučajem ukoliko finansijski prag, recimo mita, premašuje 100.000 eura, a radi se o evropskom novcu - iz banaka ili fondova. Stoga oni koji problematiziraju ovaj slučaj s aspekta nadležnosti EPPO-a i negiraju ili postavljaju pitanja da li se uopće desio, skloni su tvrditi da je Ured "lupio" iznos od 123.626,89 eura ili pet posto od ukupnog iznosa kako bi bio "nadležan". Pet posto od 4.120.896,44 eura, koliko je težak tender, iznosi 206.044,82 eura. Osim toga, tvrdi se da Veralli, predstavnik italijanskog Technitala, na dan kada se navodno dogovarao mito uopće nije bio u spomenutom restoranu u Istočnom Sarajevu, odnosno nije bio u BiH. No, to su već pitanja kojima se bave tužioci. 

Bez obzira na to kako će završiti istraga EPPO-a i hoće li njeni navodi biti potvrđeni ili odbačeni, činjenica je da posljedice višemjesečne obustave isplata tranši kredita EIB-a već imaju konkretnu finansijsku cijenu. Dugovi prema izvođačima rastu, radovi na pojedinim dionicama su zaustavljeni, svakim danom gomilaju se novi direktni i indirektni troškovi, a odgađaju se i drugi infrastrukturni projekti koji zavise od istog izvora finansiranja. Istovremeno, Federacija BiH ostaje bez koristi koje bi donijelo ranije puštanje novih kilometara autoputa u promet, od prihoda od putarine do šireg ekonomskog efekta. Drugim riječima, dok se odgovor na pitanje eventualne krivične odgovornosti tek treba dati, finansijska šteta nastala zbog neisplaćenih tranši već je mjerljiva i iz dana u dan postaje sve veća, a njen konačni teret snosit će država BiH i njeni građani.