Računarske prevare u BiH, ali i svijetu uzimaju sve više maha, a vjetar u leđa daje im vještačka inteligencija. Na udaru su, kako pravna, tako i fizička lica, zbog čega je neophodno pojačati edukaciju, te hitno usvojiti državne strategije cyber sigurnosti. U međuvremenu, nastavljena je istraga o posljednjem slučaju internetske prevare u Privrednom društvu “Igman” Konjic u kojem je otuđen veći iznos novca.
Računarskom prevarom s računa kompanije Igman Konjic otuđeno je, nezvanično, oko 780.000 eura.
"Slučaj je preuzeo Sektor kriminalističke policije Uprave policije MUP-a HNK, a o svemu je obaviješten i postupajući tužitelj Kantonalnog tužiteljstva u Mostaru – Područni ured Konjic. Pod nadzorom nadležnog tužitelja policijski službenici poduzimaju daljnje mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja ovog kaznenog djela", rekla je Ilijana Miloš, portparolka MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Kompromitovani e-mail
Iako se u pojedinim medijima koristi izraz "sofisticirana prevara", radi se, zapravo, o sasvim uobičajenoj vrsti internet napada u kojem je kompromitovan e-mail. U konkretnom slučaju e-mail nije kompromitovan kompaniji, nego dobavljaču opreme, gdje napadač prati e-mail komunikaciju i dobije pristup e-mail serveru, pojašnjava inspektor Federalne uprave policije Saša Petrović. S tim u vezi, potpuno je pogrešno, naglašava, odgovornost pripisati menadžmentu kompanije.
"Stavio je forwarder, gdje sva korespondencija između dobavljača i kupca odlazi i napadaču. U momentu plaćanja napadač blokira na e-mail serveru stvarnog dobavljača, a potom mijenja fakturu samo u dijelu koji se odnosi na SWIFT IBAN i šalje e-mail s lažnog e-maila sa instrukcijama za plaćanje, gdje je izmijenjen SWIFT IBAN i uvijek ima neki izgovor – da li će to biti rat u Ukrajini, istok/zapad, prije je to bio covid. I žrtva, vjerujući u legalnost e-maila, jer je i ranije komunicirala s tom firmom, uplaćuje iznos novca", rekao je Saša Petrović, inspektor Federalne uprave policije.
Račun za tu namjenu se, uglavnom, otvara u inostranstvu. U pojedinim državama u pitanju su online računi, dok ih u drugima otvara fizičko lice, obično "mula" – osoba koja ne zna šta i za koga radi. Njeno je da otvori račun, dobije procenat, a uplaćeni novac preda izvršiocu. Obično, kada novac "legne" na jedan račun, automatski odlazi na još 60 drugih, zbog čega je važna blagovremena reakcija nadležnog tužilaštva. Drugim riječima, što više vremena prođe, praćenje otuđenog novca postaje sve teže. Federalna uprava policije mjesečno zaprimi dvije do tri prijave ovakvih prevara, iako ih je u stvarnosti mnogo više.
