Hakerske prevare u kojima kriminalci presreću poslovnu komunikaciju kompanija i lažnim zahtjevima mijenjaju podatke za uplatu postale su i u Bosni i Hercegovini dobro poznat oblik privrednog kriminala.
Posljedice ovakvih napada mjere se stotinama hiljada, pa i milionima konvertibilnih maraka.
Nedavni slučaj u kojem je kompanija "Igman" iz Konjica ostala bez 1,5 miliona KM nije usamljen, tvrde sagovornici portala Capital.ba, navodeći da se u posljednje vrijeme dogodilo više sličnih slučajeva u kojima su velike kompanije ostale bez značajnih iznosa, dok su samo rijetki uspjeli otkriti prevaru prije nego što je novac prebačen na račune prevaranata.
Zaposlenik spriječio prevaru vrijednu gotovo milion KM
Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo ispričala je da se jednoj domaćoj kompaniji iz Tešnja, koja ostvaruje milionske prihode, nedavno dogodila gotovo identična situacija, ali je zahvaljujući pažnji zaposlenika šteta izbjegnuta.
Kompanija je trebala uplatiti više od 400.000 dolara turskom poslovnom partneru, ali je nekoliko sati nakon prijema fakture stigao e-mail u kojem je zatražena promjena broja računa za uplatu.
– Poruka je izgledala potpuno autentično, bila je izuzetno uvjerljiva, a adresa pošiljaoca gotovo identična originalnoj. Razlika se svodila na jednu jedinu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa. Upravo je ta mala razlika pobudila sumnju zaposlenika, koji je odmah kontaktirao poslovnog partnera i banku te tako spriječio prevaru vrijednu gotovo milion maraka – rekla je Agović Đozo za CAPITAL.
Riječ je o prevari poznatoj kao Business E-mail Compromise (BEC), koja se, kako upozoravaju stručnjaci, sve češće koristi i u Bosni i Hercegovini.
Kriminalci iskorištavaju povjerenje zaposlenih
Za razliku od klasičnih hakerskih napada usmjerenih na računarske sisteme, kod BEC prevara napadači koriste socijalni inženjering i iskorištavaju ljudsko povjerenje.
Prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim poslovnim partnerima, prate poslovnu komunikaciju ili je vješto imitiraju kako bi zaposlenike naveli da novac prebace na račune pod njihovom kontrolom.
– Nijedna promjena bankovnih podataka ne smije biti prihvaćena isključivo na osnovu e-mail poruke. Svaka takva promjena mora biti potvrđena telefonskim pozivom i direktnim kontaktom s odgovornom osobom – upozorava Agović Đozo.
Dva trgovačka lanca u Rs ostala bez više od pola miliona KM
Stručnjak za cyber sigurnost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakve prevare događaju mnogo češće nego što javnost zna.
Prema njegovim riječima, dva velika trgovačka lanca iz Rs nisu na vrijeme otkrila prevaru i ostala su bez više od pola miliona KM.
– U Konjicu se dogodila standardna prevara. Firma iz Tešnja prošla je bolje jer je neko primijetio da nešto nije uredu. Trgovački lanci koji su ostali bez novca to nisu uspjeli. Najvažnije je znati da je napadač mnogo ranije bio u sistemu jedne od kompanija, pratio njihovu prepisku i čekao trenutak kada će biti izvršeno plaćanje – rekao je Petrović.
On objašnjava da se radilo o kombinaciji phishing napada i takozvanog "man-in-the-middle" scenarija, u kojem napadač presreće komunikaciju između dvije strane i predstavlja se svakoj od njih kao legitimni sagovornik.
– Jedna od dvije kompanije sigurno je bila hakovana, ili ona u BiH ili partner u Turskoj. Napadač je znao kada treba poslati lažni e-mail s objašnjenjem da je promijenjen račun ili da je prethodno dostavljen pogrešan broj računa. Takvo nešto nije moguće bez prethodnog boravka u sistemu i praćenja komunikacije – pojasnio je Petrović.
Novac se može spasiti ako se reaguje na vrijeme
Petrović ističe da se, čak i kada dođe do uplate, transakcija u određenim slučajevima može zaustaviti, a novac vratiti uz pomoć nadležnih institucija i međunarodnih mehanizama saradnje.
Prema njegovim riječima, kriminalci često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Nizozemskoj, gdje je moguće otvoriti bankovni račun na daljinu.
– Tamo se često koriste računi otvoreni s lažnim dokumentima nabavljenim putem dark weba, a novac se kasnije izvlači kupovinama preko interneta. Takvih slučajeva imali smo i tokom protekle godine – kaže Petrović.
Dodaje da kompanije ovakve napade mogu spriječiti ili na vrijeme otkriti ako imaju razvijene sigurnosne procedure i prate prijave na svoje informatičke sisteme.
– Ako se prati logovanje na servere, može se odmah uočiti pokušaj pristupa s nepoznate lokacije ili putem VPN mreže koja nije odobrena od sigurnosnog tima – ističe on.
Finansijski kriminal među najvećim prijetnjama
Na rast ovakvih prevara upozoravaju i međunarodne analize.
Globalni indeks organizovanog kriminala za 2025. godinu navodi da finansijski kriminal predstavlja najrasprostranjenije kriminalno tržište u svijetu, pri čemu se Business E-mail Compromise (BEC) prevare izdvajaju među najsloženijim oblicima cyber kriminala.
Njihova privlačnost za organizovane kriminalne grupe leži u činjenici da zahtijevaju relativno mala ulaganja, nose nizak rizik od otkrivanja, a mogu rezultirati milionskim finansijskim gubicima za kompanije.
Stručnjaci upozoravaju da su prevare lažnim e-mailovima postale jedan od najopasnijih oblika privrednog kriminala, a kompanije u BiH gube stotine hiljada, pa i milione maraka.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
