Milorad Dodik, drugo poluvrijeme

Piše: Branko Perić



Prva sezona političkopravnog projekta uklanjanja Milorada Dodika je završena. U drugoj ćemo gledati provođenje izbora za predsjednika Rs, novu političku ulogu Dodika i još ponešto od usputnih političkih skandala.

Prvostepena presuda kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, uz mjeru bezbijednosti zabrane obavljanja političkih funkcija u roku od šest godina, potvrđena je odlukom Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

Sa donošenjem drugostepene odluke krivični postupak je pravosnažno okončan. Milorad Dodik više nije predsjednik Rs-a. To je posljedica pravosnažne presude krivičnog suda. S obzirom da se radi o pravnoj posljedici pravosnažne sudske odluke, Centralna izborna komisija (CIK) će konstatovati da mu je manat prestao na osnovu odluke Suda BiH sa danom njenog donošenja. Sve ostale odluke CIK-a ticaće se raspisivanja i provođenje vanrednih izbora za predsjednika Rs-a i neće se odnositi na Milorada Dodika.

Dva pitanja izazivaju nedoumice u javnosti. Prvo, i čini mi se najvažnije, tiče se mogućnosti da Dodik obavlja funkciju predsjednika SNSD. Ne bi bilo nikakvih nedoumica da visoki predstavnik Christian Schmidt početkom godine nije zabranio finansiranje SNSD i Ujedinjene Srpske iz budžetskih sredstava na svim nivoima. Da to nije učinio, Dodik ne bi mogao obavljati funkciju predsjednika SNSD jer se stranka djelimično finansira i iz budžetskih sredstava. Izgleda da je Schmidt Dodiku učinio uslugu omogućivši mu da obavlja političku funkciju. Da li se radi o dogovoru ili đavoljem poslu možemo samo nagađati.

Međutim, stanovište pravnih stručnjaka da nakon Schmidtove odluke nije ispunjen uslov za zabranu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika svoje političke stranke treba uzeti sa rezervom. Schmidtova namjera odnosila se na sankcionisanje političkih subjekata i takve mjere političkog sankcionisanja nisu trajne. One se mogu ukidati iz uslova koji nisu unaprijed predvidivi i izvjesni. Zbog toga bi zabranu vršenja stranačkih funkcija trebalo razmatrati skladu sa pozitivnim zakonodavstvom u BiH, prema kome se zabrana vršenja javnih funkcija na osnovu krivične presude procjenjuje na osnovi zakonom uspostavljenih prava. Ta prava nije suspendovala odluka visokog predstavnika. Stoga bi se mogla pojaviti tumačenja da Dodik ipak neće moći vršiti funkciju predsjednika SNSD-a. Naravno, on će biti izabran na tu funkciju bez obzira šta o tome mislili pravni stručnjaci i Christian Schmidt. Schmidt će taj izbor, vjerovatno, poništiti, ali ostaje nejasno ko će i kako takvu Schmidtovu odluku provesti u život.

Nije od suštinskog značaja hoće li Dodik biti predsjednik SNSD. On će i bez te funkcije de fakto biti stranački lider i predsjednik svega. Prosto, to je bio svo vrijeme svoje političke karijere. U svim institucijama i na svim nivoima javne vlasti u Rs i na državnom nivou su Dodikovi klonovi. Mali Dodici će se iz petnih žila upinjati da nadmaše Dodika po cijenu vlastitog i kolektivnog stradanja. Sanja Vulić je taj podanički odnos i odanost vođi javno obilježila panegirikom: “Dodik je moj Bog!” Zaista, vođa kao božanstvo je politička stvarnost Rs. Njemu nisu potrebne formalne legitimacije. On je vrhovno božanstvo kome se treba klanjati i prinositi žrtve.

Drugo pitanje odnosi se na preuzimanje funkcije predsjednika Rs, odnosno da li neko od dvojice zamjenika predsjednika može preuzeti funkciju predsjednika Rs do izbora novog predsjednika i u kakvoj procedure bi jedan od njih mogao biti izabran. U javnosti se pojavilo pravno mišljenja da bi zamjenik trebao da mijenja predsjednika, ali o tome nije bilo jasne argumentacije. Prema Ustavu Rs, zamjenici ne mijenjaju predsjednika nego predsjednik na njih prenosi ovlaštenja samo u slučaju privremene spriječenosti da obavlja funkciju predsjednika. U konkretnom slučaju ne radi se o Dodikovoj privremenoj spriječenosti nego o pravnoj posljedici krivične presude. Prema tome, zamjenici ne bi mogli mijenjati predsjednika Rs do izbora novog predsjednika. Najlogičnije pravno rješenje moglo bi biti da Narodna skupština, kao vrhovni zakonodavni organ, izabere vršioca dužnosti predsjednika do izbora novog predsjednika.

Dodik je u javnost izašao sa prijetnjom da izbora za predsjednika neće biti. Čak je pozvao institucije da to spriječe. Takva vrsta prijetnji ponovo Dodika vodi tužiocu, ali ovaj put ga neće imati ko da odveze. Čak i da se uđe u avanturu opstrukcije izbora, izbori mogu biti provedeni na osnovu rezultata na biračkim mjestima izvan Rs i u inostranstvu. Može se pretpostaviti kakvi će oni bit i ko će glasati.

Iz vrha Dodikovog SNSD-a upućen je ovih dana poziv opoziciji za formiranje vlade nacionalnog jedinstva. Bio je to vapaj očajnika. Ljudi koji su neprekidno i uporno razbijali nacionalno jedinstvo i optuživali opoziciju za izdaju, došli su u situaciju da od “izdajnika” traže podršku i pomoć. Na takve grane je spala osiona vlast jedne partijske diktature koju je osmislio i do apsurda doveo jedan čovjek. Njeno urušavanje je bilo neizbježno. Ne treba se tome čuditi. Sve diktature su nestajale u prirodnom procesu samouništenja.

Niko se ovakvom ishodu slučaja Dodik ne treba radovati. On će samo produbiti krizu i udaljiti BiH od evropskog puta, ako on uopšte više postoji. Iz Dodikovog okruženja nema najava o promjeni vektora političkog djelovanja. Na suprotnoj strani, takođe. Lomljenje Dodika će se nastaviti stezanjem obruča.

Težište će se prenijeti na državno pravosuđe. Došle su na red istrage koje su otvorene prije više od deset godina.