Kroz projekt SolarCET u Mostaru, koji je uz pomoć gradskih vlasti 2023. godine realizirao UNDP, izgrađene su 32 male solarne elektrane na krovovima porodičnih kuća.
Nakon što smo 2023. godine prilagodili zakone korištenju obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH nadležne institucije su godinama kasnile s donošenjem pratećih pravilnika. Iako su konačno otklonjene prepreke masovnijoj proizvodnji električne energije na krovovima porodičnih kuća, proces je tek u povojima, a procedura nimalo jednostavna.
Kroz projekt SolarCET u Mostaru, koji je uz pomoć gradskih vlasti 2023. godine realizirao UNDP, izgrađene su 32 male solarne elektrane na krovovima porodičnih kuća.
Prema riječima stručnog savjetnika za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije Grada Mostara Darka Knezovića, korisnici su imali finansijsku podršku do 50 posto troškova gradnje.
- Pošto tada nismo imali ni zakon, ni pravilnike, sve je naknadno usvojeno, danas privodimo kraju aktivnosti za nekih 16 postrojenja, barem što se tiče Elektroprivrede BiH. U početku smo tražili da to budu postrojenja za ličnu potrošnju, a u međuvremenu smo dobili zakonsku legislativu za prosumere (potrošač i proizvođač) i sada uz pomoć firme koja je radila instalacije pribavljamo i odobrenja da ti korisnici budu prosumeri. To iziskuje dodatne troškove koje, nažalost, snose ljudi u projektu, a svu dokumentaciju i potrebne radove firma je preuzela na sebe u dogovoru s Gradom Mostarom – kaže Knezović.
Dodaje da proizvodnju energije iz sunca i vjetra neko gleda iz ugla biznismena, neko kroz potrebu zaštite okoliša, a većina građana kroz priliku da smanji mjesečne troškove za struju. Korištenje ovakvog potencijala je nužnost u situaciji kada je rast cijena struje neizbježan, piše Avaz.
- Dajte da damo ljudima mogućnost da ne budu samo potrošači i pasivni promatrači, već da svi pomalo sudjelujemo u energetskoj tranziciji. I cijene solara u posljednjih nekoliko godina padaju, pa je mogućnost za obične ljude da se uključe mnogo veća, ali je sufinansiranje i dalje potrebno zbog cijene struje. Otvaraju se mogućnosti. U Hrvatskoj se to masovno radi, u Crnoj Gori su izuzetan rezultat napravili, dok smo mi nekako neodlučni – ističe Knezović.
Umjesto velikih solarnih elektrana, zbog kojih se uništavaju šume ili se dolazi u sukob sa odredbama o zabrani korištenja državne imovine, naš sagovornik smatra da je potrebno ići u obrnutom smjeru, pa najprije građanima pojednostaviti procedure i podstaći ih da masovno koriste krovove svojih kuća za proizvodnju električne energije.
- U saradnji s Fondom za zaštitu okoliša FBiH mi trenutno radimo detaljnu studiju potencijala naših javnih objekata. Gdje god radimo energetsku obnovu nekog javnog objekta, gledamo da, ako postoji mogućnost, instaliramo solarnu elektranu za samopotrošnju. Već ih imamo na par vrtića, osnovnih škola i javnih ustanova. Međutim, problem je što je to samo potrošnja, pa kad nemate potrošnje energiju bacate u vjetar. Dosta je složeno doći do tog odobrenja za prosumere, pa je to još nešto što se tek razvija – kaže Darko Knezović.
