Poremećaji na svjetskom tržištu, koji su počeli pandemijom koronavirusa, nastavljeni ratom u Ukrajini, a dodatno produbljeni novim sukobima na Bliskom istoku, već godinama podižu cijene osnovnih životnih namirnica širom svijeta, tako i Bosni i Hercegovini.
Ovaj trend posebno je izražen kada je riječ o hrani, a među proizvodima čije cijene najbrže rastu izdvajaju se voće i povrće. Osim globalnih ekonomskih i političkih kriza, na poskupljenja snažno utiču i klimatske promjene te sve češće vremenske nepogode, koje dodatno otežavaju proizvodnju.
Rekordna poskupljenja
Prema posljednjim podacima Eurostata, cijene svježeg voća u zemljama Evropske unije (EU) u proteklih godinu dana značajno su porasle. Najveći rast zabilježen je u Estoniji i Rumuniji, gdje su cijene povećane za 32 posto, zatim u Latviji za 31 posto, dok je u Hrvatskoj rast iznosio 23 posto. Prosjek rasta cijena voća na nivou Evropske unije iznosi sedam posto.
Bosna i Hercegovina, uprkos izuzetno povoljnim prirodnim uslovima za poljoprivrednu proizvodnju, i dalje najveći dio voća uvozi, zbog čega globalna kretanja direktno pogađaju kućne budžete građana. Tako su prošle godine zabilježene rekordno visoke cijene voća i povrća. Kilogram marelica dostizao je 10 KM, smokve su koštale osam, breskve između šest i sedam maraka, dok su jabuke, koje su nekada važile za pristupačno voće, prodavane i po četiri marke za kilogram. Cijene trešanja i jagoda dosezale su čak 20 KM po kilogramu, dok se grožđe na pojedinim mjestima prodavalo i za 14 KM.
Poređenja radi, prije velikih poremećaja na svjetskom tržištu, 2019. godine kilogram trešanja u Bosni i Hercegovini koštao je oko dvije marke, grožđe marku i po, kivi dvije marke, a limun također oko marku i po.
