Konačna odluka o daljnjem statusu Bosne i Hercegovine kada je riječ o mogućem ponovnom stavljanju na sivu listu Moneyvala, odnosno FATF-a (međunarodne Grupe protiv pranja novca), bit će donesena u petak, 8. maja, na zatvorenom sastanku Zajedničke grupe FATF/E-MENA, saopćilo je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, piše Faktor.
Šanse su nam u najboljem slučaju podijeljene jer smo u ponedjeljak, pet do 12, u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao posljednjoj stepenici, usvojili tek jedan od dva zakona koji su nam traženi - Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
Nedostaje zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine koji je zapeo u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine zbog neslaganja ministara iz SNSD-a. Ono što je još traženo jeste uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH na čijoj se izradi još nije ni počelo raditi, kako se moglo čuti jučer na sjednici Doma naroda.
Stavljanje na sivu listu, na kojoj smo već bili do 2015. i trebalo je mnogo vremena i napora da se s nje "skinemo", sobom nosi negativne posljedice po privredu, ali i po građane.
Ekonomista, član Komisije za finansije i buždet i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Dženan Đonlagić istakao je da ako državna vlast odvede Bosnu i Hercegovinu na sivu listu Moneyvala, negativne posljedice će biti direktne, a ne samo simbolične.
- Siva lista znači da će svi novčani tokovi u zemlji i sa inostranstvom biti pod većom kontrolom zbog rizika od pranja novca. To će se sve odraziti konkretno na građane, banke, privredu i platni promet. Bit će otežan unutrašnji i međunarodni platni promet. Provjere novčanih transakcija duže, rigoroznije, dodatna dokumentacija, rast troškova. Konkretno, slanje novca naših ljudi iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini može biti skuplje i dugotrajnije. Svi znamo da je ova cifra na godišnjem nivou nekoliko milijardi KM i mnogo znači ljudima ovdje.
Može doći do poskupljenja kredita, naknada, troškova, kao i do rasta kamatnih stopa. Kao posljedica svega, dobit ćemo pad investicija, pad agregatne potrošnje što onda neminovno dovodi do usporavanja ili pada ekonomskog rasta, koji ionako nije dovoljan. Reputacijski rizik zemlje će biti veći. Uz inflaciju troškova koja raste iz dana u dan, usporavanje ekonomskog rasta, dolazimo do moguće stagflacije – naglasio je Đonlagić.
