"U Međugorju se plaća samo kešom. Računi se rukom pišu"

Međugorje se ponovo našlo u središtu pažnje javnosti nakon vandalskog čina kada je na kip Gospe nanesena boja, a sprejom ispisane poruke. Dok su vjernici i brojni stanovnici osudili ovaj čin, mediji su podsjetili na tekstove koji su ranije analizirali fenomen ovog hercegovačkog mjesta, njegov razvoj i ekonomski utjecaj koji je donio višedecenijski vjerski turizam.

Jedan od takvih tekstova objavio je 2019. godine hrvatski magazin Express, podsjećajući na priču o Međugorju koje je od malog hercegovačkog mjesta postalo jedno od najpoznatijih hodočasničkih odredišta u svijetu. Ovaj je medij danas podsjetio na taj tekst.

Prema procjenama koje su tada navođene, Međugorje je tokom proteklih decenija posjetilo oko 20 miliona ljudi. Toliki broj hodočasnika značio je i snažan razvoj lokalnog turizma – od hotela i pansiona do restorana, trgovina suvenirima i drugih uslužnih djelatnosti.

Od ukazanja 1981. do svjetskog fenomena

Priča o Međugorju počinje 1981. godine kada je šestero djece iz ovog mjesta tvrdilo da im se ukazala Gospa. Među njima je bila i Mirjana Dragičević-Soldo, koja je tada imala 15 godina.

Navodna ukazanja postala su predmet brojnih rasprava unutar Katoličke crkve. Dok veliki broj vjernika prihvata Međugorje kao posebno duhovno mjesto, dio crkvenih predstavnika godinama je bio oprezan prema tim tvrdnjama.

Vatikan je provodio ispitivanja fenomena Međugorja, a pitanje autentičnosti ukazanja dugo je bilo predmet rasprava među crkvenim autoritetima, teolozima i vjernicima.

Navodi o bogatstvu vidjelaca

Express je u tekstu iz 2019. godine pisao i o životu nekih od šest osoba koje tvrde da su vidjele Gospu, navodeći tvrdnje o njihovom imovinskom stanju i poslovima.

U fokusu je bila Mirjana Dragičević-Soldo, za koju su tada pisali i o luksuznoj vili na otoku Hvaru, nazvanoj „Veronika“, kao i tvrdnje o drugim nekretninama povezanim s njenom porodicom.

Prema pisanju Expressa, vila je bila ponuđena za turistički najam, a novinari su tada navodili i cijene boravka. Također su prenijeli tvrdnje pojedinih sagovornika iz Međugorja o mogućoj povezanosti Mirjane i jednog ugostiteljskog objekta u Bijakovićima.

Sama pitanja o imovini i poslovima vidjelica godinama izazivaju različite reakcije. Kritičari smatraju da se oko vjerskog fenomena razvio snažan komercijalni aspekt, dok pristalice vidjelaca odbacuju tvrdnje da se njihov položaj koristi radi ličnog bogaćenja.

Kritike iz crkvenih krugova

Tema novca u vezi s Međugorjem ranije je bila predmet kritika pojedinih crkvenih predstavnika.

Express je tada podsjetio i na izjave italijanskog biskupa Andree Gemme, koji je kritikovao način na koji se razvijao međugorski fenomen, tvrdeći da je u svemu prisutan snažan finansijski interes.

S druge strane, vidjelice i njihovi sljedbenici odbacivali su takve kritike, navodeći da imaju pravo živjeti porodične živote i baviti se poslovima povezanim s prihvatom hodočasnika.

Jedan od vidjelaca, Jakov Čolo, ranije je na kritike odgovarao riječima da ljudi prema njima imaju predrasude i da „prošla su vremena“ kada bi trebali živjeti kao u prošlosti.

Hoteli, apartmani i hodočasnički centri

U ranijim medijskim prilozima spominjani su i drugi članovi šestorke vidjelaca.

Express je prenio navode italijanske televizijske emisije „Piazza Pulita“ o imovini i poslovima pojedinih vidjelaca, uključujući tvrdnje da neki od njih imaju hotele, restorane, suvenirnice ili centre za prihvat hodočasnika.

Među njima je spominjana i Marija Pavlović-Lunetti, za koju je navedeno da je pokrenula duhovni centar „Magnificat“.

Prema pisanju Expressa, italijanski novinari istraživali su način poslovanja tog centra i naveli da su im u jednom slučaju rekli da nije moguće platiti karticom, nego samo gotovinom, nakon čega su dobili račun ispisan rukom.

Ti navodi su tada izazvali dodatnu pažnju javnosti, posebno zbog pitanja transparentnosti poslovanja u okviru vjerskog turizma.

Međugorje između vjere i turizma

Bez obzira na različite stavove o fenomenu ukazanja, činjenica je da je Međugorje tokom posljednjih četrdesetak godina doživjelo ogroman razvoj.

Od malog hercegovačkog mjesta postalo je međunarodno poznata destinacija koju posjećuju ljudi iz brojnih država svijeta.

Za jedne je Međugorje prije svega mjesto molitve i duhovnog iskustva, dok drugi ukazuju na snažan ekonomski aspekt cijelog fenomena.

Nakon novog incidenta kod Gospinog kipa, ponovo su se otvorila brojna pitanja o mjestu koje već decenijama istovremeno povezuje vjeru, turizam, biznis i brojne društvene polemike.