Sudske odluke u SAD dovode u pitanje zakonitost globalnih tarifa, dok trgovinski sporovi s EU ulaze u novu fazu neizvjesnosti.
Drugi pokušaj američkog predsjednika Donald Trump da uspostavi gotovo globalni tarifni režim suočava se s ozbiljnim pravnim preprekama, nakon što su američki sudovi poništili ključne odluke na kojima je bio zasnovan, piše austrijski Der Standard.
Prema najnovijoj presudi američkog trgovinskog suda, carine od 10 posto na uvoz iz većeg dijela svijeta proglašene su nezakonitim. Sud je zaključio da se predsjednik pogrešno pozvao na zakon iz 1974. godine, koji omogućava privremene mjere u slučaju ozbiljnih poremećaja platnog bilansa ili prijetnje devalvacije valute, ali ne i za opravdanje širokih trgovinskih deficita.
Ranije je i Vrhovni sud SAD poništio dio sličnih mjera, ocijenivši da je administracija prekoračila ovlaštenja pozivajući se na zakon o vanrednim situacijama iz 1977. godine.
Iako su sudske odluke dovele u pitanje zakonitost mjera, Bijela kuća je najavila žalbu, a postojeće carine od 10 posto i dalje se privremeno primjenjuju. Međutim, sud je naložio da se u nekim slučajevima već naplaćene carine moraju vratiti kompanijama koje su pokrenule tužbe.
Time je otvoren pravni vakuum u trgovinskoj politici SAD-a, dok se istovremeno nastavlja neizvjesnost u odnosima sa Evropskom unijom.
U fokusu ostaje i trgovinski odnos sa EU, gdje se nastavlja implementacija okvirnog sporazuma postignutog između Trumpa i predsjednice Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Taj dogovor, poznat kao Turnberry sporazum, predviđa ograničenje carina na oko 15 posto na većinu industrijskih proizvoda, uključujući automobile, farmaceutske proizvode i poluprovodnike. Međutim, njegova puna implementacija još nije završena, jer se vodi politički i institucionalni proces usklađivanja unutar EU.
Istovremeno, Trump je zaprijetio dodatnim povećanjem carina ukoliko EU ne ispuni obaveze iz sporazuma, posebno u oblastima automobilske industrije, digitalnih usluga i klimatskih poreza.
Posebno osjetljiv segment spora odnosi se na automobilsku industriju. Američka administracija je ranije najavila mogućnost povećanja carina na vozila iz EU, dok trenutno važe različite stope, uključujući i 25 posto na određene kategorije teretnih vozila.
Njemačka automobilska industrija već upozorava na velike potencijalne gubitke, dok ekonomisti procjenjuju da bi dugoročni efekti mogli biti višemilijardni.
Podaci o trgovini pokazuju već vidljive posljedice. Izvoz iz Njemačke prema SAD-u zabilježio je značajan pad u poređenju s prethodnom godinom, dok ekonomisti upozoravaju da bi se negativni trend mogao nastaviti ako se pravna i politička neizvjesnost nastavi.
Uprkos tome, ukupni njemački izvoz na globalnom nivou bilježi blagi rast, što ukazuje na djelimično preusmjeravanje trgovinskih tokova.