Pravna struka i udruženja upozoravaju da bi građani mogli plaćati znatno veće troškove zdravstvenih usluga uprkos uredno uplaćenim doprinosima.
Pred poslanicima Narodne skupštine Rs 19. maja naći će se hitne izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju koje su izazvale oštre reakcije dijela stručne javnosti i organizacija za zaštitu potrošača.
Najviše pažnje privukla je odredba kojom se briše dosadašnje ograničenje participacije u troškovima liječenja od 370 konvertibilnih maraka. Umjesto fiksnog limita, novim prijedlogom predviđeno je da se participacija određuje u rasponu od pet do 50 posto cijene zdravstvene usluge.
Advokatica Dragana Stanković upozorava da bi takvo rješenje moglo imati ozbiljne posljedice po građane sa nižim primanjima, ali i po principe na kojima se zasniva sistem zdravstvene zaštite.
– Važećim zakonom se propisuje da maksimalan iznos participacije može iznositi 370 KM. Izmjenama se to briše i ostavlja mogućnost da participacija bude određena fiksno ili procentualno, od pet do 50 posto cijene usluge – navela je Stanković.
Prema njenim riječima, time se odstupa od načela dostupnosti i solidarnosti zdravstvenog sistema, dok bi stvarni iznosi participacije mogli biti definisani posebnim aktima van parlamentarne procedure.
– To će se određivati naknadno i može dovesti do veoma visokih iznosa. Ako se ide prema tome da građani, uprkos uplaćenim doprinosima, plaćaju stotine ili hiljade maraka za liječenje, onda se dovodi u pitanje ravnopravna dostupnost zdravstvene zaštite – upozorila je ona.
Slične ocjene dolaze i iz udruženja za zaštitu potrošača. Murisa Marić iz Udruženja građana „Don“ iz Prijedora smatra da su izmjenama prethodila ranija poskupljenja bolničkih usluga koja nisu izazvala veću pažnju javnosti.
Navela je da je cijena participacije za bolnički dan u pojedinim ustanovama već značajno povećana. Kao primjer istakla je da je u bolnici u Prijedoru iznos povećan sa devet na 25 KM, dok je u Univerzitetskom kliničkom centru u Banjoj Luci participacija porasla sa 11 na 30 KM po danu.
– Za građane sa nižim primanjima ovo može predstavljati ozbiljan problem, jer bez ograničenja participacije praktično nema gornje granice troškova liječenja – rekla je Marić.
Posebno je problematičnom ocijenila mogućnost da radnici kojima poslodavci nisu uplatili doprinose sami finansiraju liječenje, a potom traže refundaciju troškova.
– Radnik ne može natjerati poslodavca da izmiri obaveze, a dolazimo u situaciju da građani ostaju bez stvarne zdravstvene zaštite iako godinama izdvajaju sredstva za osiguranje – upozorila je Marić.
