Europska unija postigla je u četvrtak dogovor o reformi carinskog sistema, kojim se, između ostalog, uvode strožije mjere prema internet platformama za trgovinu, uglavnom iz Kine. Te platforme mogle bi se suočiti s novčanim kaznama ukoliko na tržište Unije plasiraju nezakonite ili nesigurne proizvode.
Unija, koju čini 27 država članica, nastoji uskladiti naplatu carina i sigurnosne kontrole, s obzirom na nagli porast pošiljki male vrijednosti koje pristižu putem online trgovine. Tokom 2025. godine njihov broj dosegao je 5,8 milijardi.
Privremeni sporazum postignut je nakon pregovora koji su trajali do kasnih sati u četvrtak, a u njemu su učestvovali predstavnici Europskog parlamenta i vlada država članica. Cilj je bio precizirati završne detalje reforme.
Platforme postaju odgovorne za carine i sigurnost
Prema novim pravilima, online platforme koje prodaju robu na tržištu EU tretirat će se kao uvoznici, što znači da će snositi odgovornost za plaćanje carina i sigurnost proizvoda. U slučaju ponovljenog kršenja propisa, kompanijama prijete kazne u rasponu od jedan do šest posto ukupne prodaje ostvarene u EU tokom prethodnih 12 mjeseci.
Trenutno se carina ne naplaćuje na pošiljke čija je vrijednost manja od 150 eura, što je doprinijelo brzom rastu platformi poput Sheina, Temua i AliExpressa, koje robu direktno šalju kupcima iz Kine. Međutim, planirano je ukidanje ove olakšice, uz uvođenje naknade od tri eura kao privremene mjere od jula. Europska komisija će dodatno odrediti i posebnu manipulativnu taksu koja bi se primjenjivala od 1. novembra.
Za sjedište buduće Carinske uprave EU (EUCA) izabran je francuski grad Lille. Ova institucija, s oko 250 zaposlenih, upravljat će novim digitalnim centrom za podatke, koji bi trebao omogućiti centraliziran nadzor nad robom koja ulazi u Uniju. Planirano je da sistem za e-trgovinu počne s radom 2028. godine, dok bi do 1. marta 2034. obuhvatio sve uvozne proizvode.
Naredne sedmice Europska unija šalje delegaciju od devet članova u Peking i Šangaj, s ciljem razgovora o izazovima u digitalnom i e-trgovinskom sektoru, kao i unapređenja fer tržišnog takmičenja između Kine i EU, navodi se u saopćenju Delegacije EU u Kini.
Tokom trodnevne posjete, europski zakonodavci planiraju sastanke s kineskim zvaničnicima i regulatorima tržišta, ali i s predstavnicima kompanija poput Sheina, Alibabe i Temua.
Zabrinutost zbog sigurnosti proizvod
Zabrinutost Unije u vezi sa sigurnošću proizvoda dodatno je naglašena u studiji Europske komisije objavljenoj ovog mjeseca. Prema njenim nalazima, između 60 i 65 posto uvezenih proizvoda, uključujući kozmetiku, dodatke prehrani i zaštitnu opremu poput biciklističkih kaciga, ne ispunjava sigurnosne standarde EU.
"Glavna zabrinutost odnosi se na sistemska kršenja propisa EU i veliki broj neusklađenih malih pošiljki koje dolaze s online platformi izvan EU, uključujući i one iz Kine", navodi se u saopćenju.
Ova posjeta, prva takva u posljednjih osam godina, bit će usmjerena na pitanja digitalne regulacije, zaštite potrošača i poštivanja sigurnosnih standarda proizvoda, prenosi Reuters.
BiH bez zaštite, zakon na čekanju
No, Bosna i Hercegovina nije Evropa i njena privreda će ostati nezaštićena, dapače.
Domaće firme moraju platiti PDV i druge poreze, imati fiskalne račune, garancije i servis, plaćati poreze i doprinose. Ukratko, sve ono što TEMU ne mora te može biti mnogo jeftiniji od robe u lokalnim radnjama.
Da ništa nije slučajno, pokazuju svjesne opstrukcije unutar Vlade FBiH gdje je već skoro četiri mjeseca spreman Nacrt zakona o e-trgovini. No, još uvijek nije ugledao svjetlo dana.
Radi se o potpuno novom zakonskom rješenju, koje će, kada se usvoji biti modernije od onih kakve imaju zemlje u okruženju. No, s obzirom da se Zakon koji je izradilo Ministarstvo trgovine kiseli u ladicama HDZ-ovog ministra pravde Vedrana Škobića, jasno je da ima i onih koji nisu sretni najavom uvođenje reda u oblast e-trgovine.
Agencija za nadzor bez nadzora
Da stvari budu gore, iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH ranije su za Vijesti.ba potvrdili da ne kontrolišu sigurnost paketa koji dolaze s platforme TEMU.
Objašnjavaju da nemaju nadležnost za kontrolisanje sigurnosnih karakteristika proizvoda koji se nude i prodaju putem različitih internet platformi, i koji se potrošačima isporučuju uz posredovanje poštanskih operatera, a da pri tome proizvod nije stavljen na tržište BiH
I dok je EU po ovom pitanju upalila sve alarme, ovaj stav državne agencije praktično znači da se u BiH apsolutno ne kontrolišu sigurnosne karakteristike proizvoda s ciljem osiguranja da proizvodi stavljeni na tržište BiH ispunjavaju propisane sigurnosne zahtjeve i ne ugrožavaju zdravlje i život potrošača.
