Bošnjačka politika u posljednjih stotinu godina doživjela je značajnu transformaciju, uzrokovanu različitim faktorima koji su spontano oblikovali bošnjački politički put.
Nacionalno sazrijevanje Bošnjaka jeste bilo sporije u odnosu na neke druge nacionalne zajednice, ali, i uslijed svih nedaća i nepovoljnih okolnosti, Bošnjaci su se oblikovali u politički narod koji je svoju političku borbu "pomjerio" izvan granica Bosne i Hercegovine, te tako danas imamo kredibilne političare koji interese Bošnjaka brane u regionalnim centrima poput Beograda, Podgorice, Prištine, Zagreba i Skoplja.
Ono što je bitno napomenuti jeste da Bošnjaci svoja politička prava izvan matične države Bosne i Hercegovine traže i nastoje konzumirati u skladu s ustavnim uređenjem države u kojoj žive, bez da narušavaju njen integritet i suverenitet.
Bošnjaci su politički faktor, uz sve slabosti i manjkavosti koje pokazuju u javnom prostoru, te je to činjenica koja je glavni kamen spoticanja za uspostavljanje balansiranih odnosa i trajnog mira unutar prostora koji je nekada obuhvatao jugoslovenski politički prostor.
Ovdje se ne referiram samo na zapadni Balkan, u koji su svrstane države koje teže ulasku u Evropsku uniju, a još uvijek su pred vratima, već govorim i o području Hrvatske, države, koju su geopolitičke okolnosti "otrgnule" s Balkana, što je donekle tačno jer, uprkos ulasku Hrvatske u Evropsku uniju, ona ne može pobjeći od vlastite geografije te od susjednih država s kojim dijeli veliki granični prostor.
Potvrda teze o tome da su Bošnjaci kao politički faktor smetnja, potvrđuju nam kontinuirano vlasti u Beogradu i Zagrebu svojim malignim djelovanjem prema državi Bosni i Hercegovini, ali to nije glavna tema ovih redaka. Naime, bošnjačka politika jeste doživjela transformaciju i vidljiv napredak, ali se čini kako aktuelno vrijeme, o kojem nam je detaljno u svojoj elaboraciji u okviru Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu govorio kanadski premijer Carney, zahtjeva nove napore u smjeru jačanja vlastite pozicije.
Bošnjaci bi, shodno aktuelnom geopolitičkom trenutku, trebali razmisliti šta su to stubovi nove bošnjačke politike koji trebaju biti kohezivni faktor svih bošnjačkih političkih aktera, primarno unutar Bosne i Hercegovine, ali i širom domovinskog prostora. Uslijed aktuelnih geopolitičkih previranja, fokus bi trebao biti, prije svega, na samosvjesnosti, tačnije na shvatanju da bošnjačku političku poziciju determinira njihova snaga, a ne žrtva!
Polazište od toga da Bošnjaci nisu svjesni svoje snage, te da moraju aktivnije promišljati o tome da svoju poziciju trebaju graditi na moći, a ne na žrtvi, čini se kao nužna kockica unutar cjelokupne slagalice koju definiraju "stubovi bošnjačke politike".
Najvažniji, opipljivi stub jeste unapređivanje infrastrukture u interesu Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
