Kolumna šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH, Johanna Sattlera i otpravnika poslova Diplomatske misije Belgije u BiH, Benjamina Sturtewagena
Pišu: Johann Sattler i Benjamin Sturtewagen
Među utemeljiteljima Evropske unije našla se grupa različitih i fascinantnih ljudi. Jean Monnet, jedan od najistaknutijih predvodnika evropskih integracija, nekadašnji je harizmatični trgovac konjakom prije nego što se politički angažovao. Altiero Spinelli, tokom svog boravka u zatvoru 1941. godine, na papiru od cigareta ispisao je značajan manifest o evropskom jedinstvu i uspio ga prokrijumčariti iz zatvora u pečenoj kokoši. Robert Schuman, autor Schumanove deklaracije od 9. maja 1950. godine koja je utrla put ka današnjoj Evropskoj uniji, bio je duboko religiozan čovjek kojeg je Katolička crkva proglasila blaženim, što je jedan od koraka u proglašenju za sveca. Konrad Adenauer, radoholičar i poslijeratni njemački kancelar, bio je predvodnik u procesu pomirenja koje je povratilo ugled i ekonomiju njegove zemlje nakon razaranja koje je donio nacizam. Simone Veil, predsjednica prvog direktno izabranog Evropskog parlamenta 1979. godine, preživjela je Auschwitz i Belsen.
Uprkos svojim različitim karakterima, nacionalnostima, stranačkim opredjeljenjima i životnim pričama, utemeljitelje Unije okupilo je zajedničko uvjerenje da Evropa više ne smije biti uništavana ratovima, tako čestim u našoj historiji. Jedinstveni u stavu da spomenici prerano prekinutim životima širom našeg kontinenta moraju biti snažan i stalni podsjetnik na suštinu stvari koja je ovdje na kocki. Vođeni jedinstvenom idejom da brojni narodi Evrope zajedničkim radom jačaju svoj nacionalni identitet, dok zastava treba da bude izvor slavlja i ponosa na fudbalskoj utakmici ili kulturnom festivalu, umjesto da je pričvršćena za bajonet ili tenk. Za građane Bosne i Hercegovine, koji se sjećaju posljedica sukoba, obećanje budućnosti unutar Unije je garancija mira, sigurnosti i bolje budućnosti.
Proširenje je jedna od najuspješnijih politika Evropske unije. Ujedinjenje 450 miliona ljudi u Uniju od 27 država članica jedan je od razloga za Nobelovu nagradu za mir za Evropsku uniju 2012. godine. Međutim, projekat ujedinjenja evropskih naroda još uvijek nije dovršen.
Prisutna je nova dinamika u procesu proširenja, spoznaja da zemlje koje se žele pridružiti ne mogu zauvijek ostati u čekaonici Unije. Ovakva spoznaja je došla u prvi plan nakon protupravne agresije Rusije na Ukrajinu, s ciljem iscrtavanja novih granica i povratka Evrope u političke sfere u kojima sila dominira, kao ideje koju je upravo utemeljenje EU trebalo da ostavi u prošlosti. Postoji shvaćanje da ako se zemlje Zapadnog Balkana iskreno angažuju na reformama, evropski put treba ponovo zaživjeti, a regionu ponuditi nove mogućnosti za snažniju integraciju na jedinstveno evropsko tržište, kao i nove izvore finansiranja.
Prije historijske odluke Evropskog vijeća da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, koalicija na državnom nivou iskazala je želju za iskren angažman na reformama neophodnim za napredak na evropskom putu. Kroz pregovore, dijalog i kompromis, a koji su toliko važni i unutar same Evropske unije, usvojen je niz ključnih zakona.
Nažalost, Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi u političkoj krizi. Za dobrobit građana Bosne i Hercegovine, lideri treba da pokažu viziju i istinsku hrabrost i liderstvo i iskoriste postojeći historijski trenutak kako bi postigli trajni napredak na evropskom putu. Pristupanje Uniji zahtijeva teške odluke. Vrijeme je da se počnu donositi takve teške odluke.
Vrijeme je za dalju nadogradnju u duhu koje su domaće vlasti demonstrirale u mjesecima prije donošenja odluke Evropskog vijeća. Konsenzus neophodan za donošenje zajedničkih odluka od kojih svi imaju koristi je okosnica načina funkcionisanja Evropske unije, a jednako tako može biti i u Bosni i Hercegovini. Nije slučaj da su 27 država članica EU uvijek saglasne po svakom pitanju. Upravo iz tog razloga, sastanci lidera zemalja članica znaju trajati danima, sve do ranih jutarnjih sati. Međutim, ovakav temeljni proces pregovora za usaglašavanje zajedničkih stavova daje i konkretne rezultate, uključujući jedinstvenu valutu, prosperitetno jedinstveno tržište, šengensku zonu bez granica, visoke društvene, ekološke i potrošačke standarde i druge.
Bosna i Hercegovina već ostvaruje značajne koristi od svog partnerstva sa Unijom, uključujući bolju infrastrukturu, trgovinske i poslovne mogućnosti, programe poput Erasmus+, Creative Europe i Horizon Europe, koji otvaraju mogućnosti za bh. studente, kreativce i istraživače. Uspješan panevropski odgovor na pandemiju Covida osigurao je opremu za spašavanje života oboljelih u Bosni i Hercegovini, preko polovine ukupnih količina vakcina u ovoj zemlji i preko 70 miliona eura pomoći socioekonomskom oporavku.
Postoji interes s obje strane za napredak u proširenju, ali to ne znači da se uslovi za članstvo mogu mijenjati. To su preduslovi za buduće uspješno punopravno članstvo. Proces pristupanja je težak posao, ali neminovno donosi reforme koje unapređuju funkcionalnost institucija, jačaju vladavinu prava, unapređuju borbu protiv korupcije, podržavaju energetsku tranziciju, dovode do veće zaštite okoliša i stvaraju povoljnije poslovno okruženje za rast i radna mjesta, te još mnogo toga. Istina je da je svaka zemlja koja je otvorila pristupne pregovore iz prve ruke svjedočila koristima koje dolaze iz pregovora u smislu ulaganja i rasta.
Evropska unija isto tako predano radi na razmatranju mogućnosti na koji način zemlje Zapadnog Balkana mogu uživati u važnim prednostima integrisanja sa Evropskom unijom čak i prije punopravnog članstva. Ugovori o ukidanju rominga već znače da građani BiH mogu putovati u regiju i Evropu bez nagomilavanja prevelikih telefonskih računa. Planovi da se Bosna i Hercegovina pridruži jedinstvenom području za eurska plaćanja (SEPA), a što je inicijativa Evropske unije za integrisanja plaćanja u cilju pojednostavljenja bankovnih transfera, dovest će do dramatičnog smanjenja troškova slanja novca iz Unije u Bosnu i Hercegovinu i obratno, sa svime što će to značiti za porodice i privredne subjekte. Tražimo načine da pojednostavimo procedure na graničnim prelazima i ubrzamo protok saobraćaja, uključujući i robe. Posvećeni smo podršci daljim poboljšanjima infrastrukture, uključujući završetak Koridora 5c, kao i digitalnoj infrastrukturi u smislu bolje brzine interneta i veza.
Vrijeme je za kompletiranje Evropske unije. Robert Schuman, taj povučeni, akademski proučavalac Biblije, u svojoj Deklaraciji od 9. maja 1950. ističe da „Evropa neće biti stvorena preko noći, ili prema samo jednom planu. Evropa će se graditi kroz konkretna dostignuća koja iznad svega generišu de facto solidarnost“. Na Dan Evrope 2024. godine, dan kada isto tako obilježavamo pad fašizma, moramo se prisjetiti ogromnog postignuća ujedinjene Evrope i neumorno raditi na tome da se vizija utemeljitelja Unije dovrši ovdje u Bosni i Hercegovini, kao i na cijelom kontinentu.
