Bili to rimski mozaici iz Butmira, bogatstvo sefardske historije u BiH, austrougarska arhitektura širom zemlje u spoju stilova centralne i jugoistočne Evrope, ili, pak, savremeniji mural bh. umjetnika Rikarda Druškića u srcu Brisela, Bosna i Hercegovina je, unazad vijekovima, neosporno dio evropske kulturne baštine. Sada je vrijeme da se osigura da postane i dijelom Evropske unije.
Prošlosedmična odluka Evropskog vijeća da preporuči otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo je značajna. Zaključci Evropskog vijeća obavezujuće su riječi 27 šefova država i vlada zemalja članica EU. Odluka Evropskog vijeća je obećanje da će pristupni pregovori biti otvoreni, kada Bosna i Hercegovina uradi svoj dio posla.
Svi u Bosni i Hercegovini treba da znaju da postoji apsolutna saglasnost svih 27 zemalja članica oko principa da ova zemlja treba da se pridruži Evropskoj uniji. Oni koji tvrde da je ova ili ona država protiv ulaska Bosne i Hercegovine u EU apsolutno su u krivu. EU je utemeljena kao mirovni projekat, a ulazak Bosne i Hercegovine u EU bio bi izuzetno značajan i ključan trenutak za evropski projekat.
Neslaganja u stavovima zemalja članica po pitanju Bosne i Hercegovine – izražena u javno dostupnim istupima i dokumentima – više su stvar taktike. Jedni tvrde da je ohrabrenje efikasnije, dok se drugi zalažu za stroži pristup u postizanju reformi. Takva se debata vodi i unutar Bosne i Hercegovine, gdje jedni optužuju Evropsku uniju da nije dovoljno stroga, dok nas drugi optužuju za previsoke kriterije.
Važno je i da nema izmjena u standardima koje BiH mora ispuniti. Geopolitičke promjene jesu natjerale EU da strateški i fleksibilnije razmišlja kako potaknuti zemlje s aspiracijama ka članstvu, ali i dalje ostaje obaveza preuzimanja desetina hiljada zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo prije nego bilo koja zemlja postane članica.
Dakle, tu su dvije konstante. Jedna je nedvosmislena podrška Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu unutar EU. Druga je nepromjenjiva činjenica da članstvo u EU dolazi sa standardima i obavezama koje će Bosna i Hercegovina morati ispuniti. Evropsko vijeće je zatražilo da Komisija ponovo dostavi izvještaj za Bosnu i Hercegovinu do marta s ostvrtom na to da li je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo kako bi pregovori bili otvoreni. Stoga su sedmice pred nama ključne.
Evropska komisija u svojim izvještajima primjenjuje uravnotežen, objektivan i sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir mnoge faktore. Stoga je nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora ako Bosna i Hercegovina uradi a, b i c. Jednako tako je jasno da će usvajanje važnih reformi u narednih nekoliko sedmica pomoći Bosni i Hercegovini kao argument u prilog otvaranju pristupnih pregovora, a neki drugi, pak, odmoći.
