Dugi intervali visokih temperatura ostavili su značajne posljedice na poljoprivredne kulture u dijelovima Krajine. Da ostanu u ograničenim okvirima, intervenisala je priroda, koja je na vrijeme poslala kišu.
Nije malo izazova s kojima se suočavaju poljoprivredni proizvođači u čitavoj Bosni i Hercegovini. Uz skromnu pomoć entitetskih institucija i ekstremno veći uvoz od izvoza, na ruku im ne idu ni vremenske oscilacije. Sve ovo bi ponovo moglo da se odrazi i na cijene - i to ne u pozitivnom smislu.
Dugi intervali visokih temperatura ostavili su značajne posljedice na poljoprivredne kulture u dijelovima Krajine. Da ostanu u ograničenim okvirima, intervenisala je priroda, koja je na vrijeme poslala kišu.
"Što se tiče rashlađenja pogodovalo je voću i povrću jer je bilo sve, praktično, na izdisaju. A vrućine su dobre za koševinu, za kupljenje sijena. Evo, sad je žetva žita u toku, tako da i to pogoduje", ističe Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
Prinosi i kvalitet pšenice i ječma količinski su odlični. U Kladarima kod Srpca, gdje je zasijano oko 50 sorti pšenice, prosječan prinos dostigao je oko devet tona po hektaru, što pokazuje da se uz punu primjenu agrotehničkih mjera može dostići gotovo maksimalan genetski potencijal većine sorti.
"Daje neki optimizam, u smislu da možemo se nadati da, pored tih nekih priča o cijenama, koje su jako niske, da bi, možda, mogli kompenzovati tu ekonomiju u prinose", poručuje Aleksandar Majkić, rukovodilac ogleda resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
S druge strane, ovaj optimizam mogao bi da zasjeni dugogodišnji problem koji se ogleda u otkupnoj cijeni pšenice.
"Otkupna cijena se predviđa, praktično, niža nego prošlogodišnja, a sjetva je rađena po 50% skupljim cijenama svih inputa koji su išli u to", upozorava Bićo.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije također skreće pažnju na otkupne cijene.
"Realna cijena bila bi najmanje 45 feninga, a ako ima neki ekstra kvalitet, može ići još više. U zemljama u okruženju cijene su više. Kada se uračunaju prevoz i PDV, sve ispod 50 feninga znači da poljoprivrednici praktički nemaju zaradu", kazao je Bakajlić.
Zbog čega nisu rijetki mladi poljoprivrednici koji razmišljaju o odustajanju od proizvodnje. Ipak, još nije prošla vremenska opasnost ni za voće i povrće, čija će cijena, takođe, biti veća, ako visoke temperature uzmu maha.
Da bi uskoro moglo da dođe do novih poskupljenja upozoravaju i ekonomisti. Bez obzira na to što je, donekle, stabilizovana situacija na Bliskom istoku, a cijene nafte su pale, to ne znači da neće doći do većih cijena namirnica, ali i javnih usluga.
Zahvaljujući, prije svega, neuređenom ekonomskom tržištu BiH, što se, upravo, vidi u vremenskim oscilacijama. Kada jedna značajnija provala oblaka, ili kratka prirodna nepogoda potpuno poremeti tržište, to je znak loše organizacije, pojašnjava univerzitetski profesor, Željko Rička.
"Ovakva organizacija snabdijevanja u BiH, uz sve ono što mi znamo kao nedostatke, razne političke probleme, orijentacija ka spoljnoj trgovini, odnosno uvozu, ne izvozu robe, pokazuje da kretanje cijena možemo procjenjivati na bazi spoljnih, a ne domaćih faktora. Ako smo dobro slušali, mnogi poljoprivredni proizvodi su ove godine iznenadili, pa su dobro rodili. Za očekivati je, u ekonomskom smislu, da to vodi padu cijena, na trešnjama se to dobro zapazilo. Međutim, to je samo izuzetak da se neka pojava pravilno iskoristi", smatra Željko Rička, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.
Zaključuje i da nije dobro što slijedi faza pripreme za zimu gdje raste tražnja svih komponenti koje tada koristimo, zbog čega postoji opravdan strah da će i to biti riješeno putem uvoza, što će se odraziti na dalji trgovinski debalans. A veći rast uvoza u odnosu na izvoz znači da možemo očekivati i rast cijena.
