Društvo za ugrožene narode – Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu izrazilo je ozbiljnu zabrinutost zbog osnivanja takozvanog „Centra za borbu protiv terorizma“ u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Rs, koji bi djelovao pod rukovodstvom mađarske elitne policijske jedinice TEK (Terrorelhárítási Központ).
Osnivanje centra obznanjeno je 28. januara 2026. godine u Zalužanima kod Banje Luke, a informaciju su saopćili ministar unutrašnjih poslova Rs Željko Budimir i direktor TEK-a Hajdú János. Prema navodima Društva za ugrožene narode, prisustvo strane antiterorističke jedinice na entitetskom nivou otvara ozbiljna politička, sigurnosna i ustavnopravna pitanja.
Direktorica Društva za ugrožene narode u Bosni i Hercegovini Belma Zulčić upozorila je da odluka dolazi u izrazito osjetljivom političkom trenutku.
„Ova odluka dolazi u politički izuzetno osjetljivom trenutku, obilježenom institucionalnim blokadama, kontinuiranim izbornim nepravilnostima i sistemskim podrivanjem vladavine prava u entitetu Rs te time i u državi Bosni i Hercegovini. Prisustvo stranih sigurnosnih snaga u takvom kontekstu otvara ozbiljna pitanja ustavne legitimnosti, nadležnosti i demokratske kontrole“, navela je Zulčić.
U saopćenju se podsjeća da je Bosna i Hercegovina suverena država s jasno definisanim ustavnim nadležnostima u oblasti unutrašnje sigurnosti, te da se svaka sigurnosna saradnja sa stranim akterima mora odvijati isključivo na državnom nivou, uz pravnu regulaciju i parlamentarni nadzor. Aranžmani sklopljeni na entitetskom nivou, kako se ističe, mogu ugroziti ustavni poredak i otvoriti prostor za političku instrumentalizaciju sigurnosnih struktura.
Posebna pažnja u reakciji Društva za ugrožene narode posvećena je političkim vezama između Budimpešte i Banje Luke.
„Posebno zabrinjavaju dugogodišnje bliske političke veze između mađarskog premijera Viktora Orbána i bivšeg predsjednika Rs Milorada Dodika, kao i njegove stranke SNSD. Ovi odnosi obilježeni su uzajamnom političkom podrškom, ciljanim ekonomskim aranžmanima i otvorenim dovođenjem u pitanje temeljnih evropskih mehanizama vladavine prava i nadzora“, istaknula je Zulčić.
U istom kontekstu, navedeno je i da i Orbán i Dodik održavaju bliske odnose s rukovodstvom Ruske Federacije, na čelu s Vladimirom Putinom, što dodatno komplikuje sigurnosne i političke implikacije najavljenog centra.
„U tom kontekstu, osnivanje mađarskom rukom vođenog ‘Centra za borbu protiv terorizma’ unutar policije Rs ne može se posmatrati kao izolirana sigurnosna mjera, već kao dio geopolitički problematičnog obrasca autoritarnog umrežavanja i hibridnog uticaja u jugoistočnoj Evropi“, upozorila je direktorica Društva za ugrožene narode.
Iz ove organizacije zatražena je potpuna transparentnost u vezi s mandatom, zadacima i pravnom osnovom djelovanja mađarske antiterorističke jedinice u Rs, kao i jasno uključivanje državnih institucija Bosne i Hercegovine. Također je naglašena potreba za nezavisnom provjerom ove mjere od strane međunarodnih organizacija, uključujući Vijeće Evrope i OSCE, uz poruku da sigurnosna saradnja ne smije biti korištena za jačanje nacionalističkih politika niti zaobilaženje državnih nadležnosti.
