Dugotrajna afera s ilegalnim odlaganjem otpada prerasla je u jednu od najvećih političkih i ekoloških kriza u Hrvatskoj, a njen razvoj mogao bi imati posljedice i po opstanak vlade premijera Andreja Plenkovića, piše nizozemski javni servis NOS.
Dvije opozicione stranke žele pokrenuti glasanje o povjerenju vladi, smatrajući da je način na koji su institucije postupale u slučaju ilegalnog odlaganja otpada nedopustiv. Posebno se problematizira činjenica da su velike količine otpada godinama završavale pod zemljom, dok odgovorni još nisu pravosnažno procesuirani.
U središtu slučaja nalazi se Gospić, gdje je na industrijskoj lokaciji, prema dosadašnjim nalazima, odloženo oko 37.000 tona otpada.
Radi se o različitim vrstama otpada – od ostataka proizvodnje elektronske opreme i medicinskog otpada do plastike i građevinskog materijala. Problem dodatno otežava činjenica da je otpad toliko izmiješan sa zemljom da se njegovo uklanjanje može obaviti praktično samo iskopavanjem kontaminiranog tla na dubini od nekoliko metara.
Teška kontaminacija tla
Prema nalazima koje je objavio hrvatski USKOK, odnosno institucije uključene u istragu, kontaminirano područje kod Gospića predstavlja ozbiljan ekološki problem.
Otpad koji je, prema procjenama, dopremljen u približno 1.750 kamiona, završio je u tlu. Na pojedinim lokacijama koncentracija bakra bila je oko stotinu puta veća od dozvoljene vrijednosti za poljoprivredno zemljište, dok je koncentracija olova bila deset puta iznad dopuštene.
Posebnu zabrinutost izazvalo je otkrivanje povećanih koncentracija PFAS-a u podzemnim vodama koje teku nizvodno od područja na kojem je otpad odlagan.
PFAS, poznat i kao grupa „vječnih hemikalija“, posebno je problematičan jer se veoma teško razgrađuje u prirodi. Njegovo prisustvo u podzemnim vodama dodatno je povećalo zabrinutost zbog mogućeg širenja zagađenja.
Sumnje na ilegalno odlaganje otpada ne odnose se samo na Gospić. Istražitelji su ranije razmatrali i lokacije u kamenolomu u blizini Benkovca, kao i na području Varaždina.
Hrvatska nema gdje odložiti opasni otpad
Nakon utvrđivanja razmjera problema otvoreno je novo pitanje – gdje premjestiti desetine hiljada tona kontaminiranog materijala?
Hrvatska trenutno nema odgovarajuće odlagalište opasnog otpada niti postrojenje za njegovo spaljivanje u obimu koji bi mogao odgovoriti na ovakav problem.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, koji koordinira aktivnosti čišćenja, zbog toga je počeo tražiti rješenje izvan Hrvatske.
Prema dostupnim informacijama, uspostavljen je kontakt sa oko 70 deponija u zemljama Evropske unije koje bi mogle biti zainteresovane za prihvat kontaminiranog materijala. Proces prijave zainteresovanih kompanija i institucija trebao bi početi krajem augusta.
Međutim, sanacija se odvija sporije nego što mnogi smatraju prihvatljivim, posebno imajući u vidu rizik od daljeg širenja zagađenja.
Milanović traži odgovore od Plenkovića
Slučaj je prerastao i u ozbiljan politički sukob.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji dolazi iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), nakon objavljivanja novih nalaza pozvao je vladu na hitnu reakciju.
„Zašto do danas niko nije kažnjen za ilegalno odlaganje opasnog otpada i zašto su nadležne vladine agencije na to zažmirile?“, upitao je Milanović.
Njegovo pitanje otvorilo je i širu raspravu o odgovornosti državnih institucija, posebno jer je u slučaju bilo hapšenja, ali još nema sudskog epiloga.
Afera s ilegalnim otpadom trese Hrvatsku: Zagađenje prijeti podzemnim vodama, opozicija traži rušenje Plenkovićeve vlade
Redakcija Mostar
U Gospiću je pod zemljom završilo oko 37.000 tona otpada, uključujući medicinski i industrijski otpad, plastiku i građevinski materijal, dok su u podzemnim vodama pronađene povećane koncentracije PFAS-a. Opozicija traži odgovore od vlade, a istraga o ilegalnom odlaganju proširena je na više osoba i institucija.
Hapšenja i istraga koja se širila
USKOK je početkom prošle godine pokrenuo istragu o ilegalnom odlaganju otpada, nakon čega su uhapšeni Josip i Monika Šincek, bračni i poslovni partneri.
Istražitelji Josipa Šinceka smatraju jednim od ključnih ljudi mreže koja je, prema sumnjama, organizovala uvoz i ilegalno odlaganje otpada.
Sumnja se da je u Hrvatsku dopreman otpad iz drugih država Evropske unije, među kojima su Italija i Slovenija, ali i iz same Hrvatske. Riječ je, prema istražiteljima, o otpadu čije je legalno zbrinjavanje skupo, dok je njegovo ilegalno odlaganje omogućavalo znatno veću zaradu.
Istraga se vremenom proširila na druge osobe. Obuhvaćeni su i rođaci koji su, prema sumnjama istražitelja, učestvovali u organizaciji materijala poput pijeska i šljunka kojima je otpad prekrivao, kao i službenik za zaštitu okoliša koji je navodno izdavao lažne dozvole.
U istragu je uključen i Europol.
U predmetu se pojavilo i ime bivšeg glavnog inspektora
Posebnu političku težinu slučaju dalo je pojavljivanje imena Andrije Mikulića, tadašnjeg glavnog državnog inspektora.
Tokom ispitivanja Josip Šincek tvrdio je da mu je Mikulić obećao da će slučaj biti držan pod kontrolom u zamjenu za 500.000 eura mita.
Mikulić, koji je bio politički povezan s vladajućim HDZ-om i kojeg je na funkciju imenovala Plenkovićeva vlada, kasnije je uhapšen zbog sumnji u korupciju i smijenjen s pozicije.
Mikulić je ranije odbacivao optužbe koje su mu stavljane na teret.
Cijeli slučaj tako je prerastao granice ekološke afere i postao pitanje funkcioniranja državnih institucija, korupcije i odgovornosti politički imenovanih zvaničnika.
„O mojoj krivici mogu odlučiti samo nadležni organi“
Josip Šincek odbacuje unaprijed izrečene presude u javnosti i insistira da o njegovoj odgovornosti može odlučiti isključivo sud.
„Novinari, političari i senzacionalistički naslovi ne mogu suditi o mojoj krivici i krivici moje porodice. Odgovornost mogu utvrditi samo nadležni organi“, poručio je Šincek.
Dok javnost čeka sudski epilog, kontaminirano tlo kod Gospića i dalje predstavlja ekološki problem. Istovremeno, hrvatske institucije moraju pronaći način da uklone desetine hiljada tona otpada i osiguraju njegovo sigurno zbrinjavanje.
Afera je, osim ekoloških posljedica, otvorila i pitanje političke odgovornosti. Opozicija upravo zbog toga pokušava iskoristiti slučaj za pokretanje glasanja o povjerenju Plenkovićevoj vladi, dok vlast mora odgovoriti kako je moguće da je tolika količina opasnog i drugog otpada završila pod zemljom, a da odgovornost još nije dobila konačan sudski epilog.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
