Uništavanje rijeka: BiH dobija 125. malu hidroelektranu

“Tim zakonom na području cijelog entiteta FBiH zabranjeno je planiranje novih mHE. Međutim, u onim slučajevima gdje su investitori imali zaključene ugovore o koncesiji ili bili u nekoj fazi pribavljanja dozvola i saglasnosti, ostavljen je rok od tri godine za kompletiranje dokumentacije za izdavanje energetske dozvole. MHE “Oštrac” se nalazio u ovoj drugoj grupi projekata i u ostavljenom roku uspio je kompletirati dokumentaciju, odnosno zadržati pravo građenja”, naveo je Oroz.

Napominje da je usvajanje spomenutog zakonskog rješenja vjerovatno najveći uspjeh ekološke aktivističke zajednice u novijoj historiji naše države. Iz razloga što je onemogućilo izgradnju više od 100 mHE u entitetu FBiH, ali i dovelo do značajnog opadanja interesa za realizaciju ovih projekata koji veću korist donose jedino i isključivo investitorima.

“Prostor za djelovanje kada su u pitanju izgrađene i one mHE koje su u određenim fazama izgradnje odnosi se na redovno praćenje poštivanja obaveza propisanih okolinskim dozvolama i ostalim aktima. U prvom redu u vezi propuštanja ekološki prihvatljivog protoka. U prethodnim mjesecima podnijeli smo više prijava nadležnim inspekcijama za mHE za koje smo sumnjali da ne ispuštaju minimalne propisane količine vode”, naglasio je Oroz.

U periodu od usvajanja zakonske zabrane izgradnje mHE u julu 2022. godine do danas u entitetu FBiH u pogon je puštena samo jedna mHE, dok će, kao što je vidljivo na fotografijama koje smo nedavno zabilježili, na mrežu, vjerovatno uskoro biti priključena i mHE “Oštrac”.

U periodu od usvajanja zakonske zabrane izgradnje mHE u julu 2022. godine do danas, kako je naveo Oroz, u entitetu FBiH u pogon je puštena samo jedna mHE. 

“Kao što je vidljivo na fotografijama koje smo nedavno zabilježili, na mrežu, vjerovatno će uskoro biti priključena i mHE “Oštrac”, dodao je Oroz.

Zabrinjava trenda gradnje mHE u Rs

Iako je došlo do opadanja interesa investitora u entitetu FBiH, naglašava on, ipak zabrinjava trend nastavka realizacije ovih projekata na području entiteta RS. Tamo, naime, entitetske vlasti odbijaju slijediti primjer kolega iz entiteta FBiH i usvojiti zakonsku zabranu izgradnju mHE. 

“Bilo je dosta pokušaja prethodnih godina od ekološkog pokreta u BiH, i ACT im se obratio tom inicijativom, ali još uvijek izostaju konkretne reakcije. Ovom prilikom još jednom apelujemo na sve predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, resorno ministarstvo, Vladu i NSRS, da razmotre i usvojen zakon koji će zaštititi rijeke u entitetu RS”, napomenuo je Oroz.

Pocrtava da su u cijeloj BiH trenutno su u pogonu 124 mHE, dok bi mHE “Oštrac” mogla postati 125. 

“Prema našim informacijama, još 20-ak ovih objekata je u nekoj fazi izgradnje, što znači da ćemo za godinu ili dvije doći do brojke od gotovo 150 mHE u pogonu u Bosni i Hercegovini. Ako uzmemo da je prosječna dužina cjevovoda oko dva kilometra, dolazimo do strašnog podatka je oko 300 kilometara naših divljih, planinskih rijeka završilo u investitorskim cijevima. Ovakve pogrešne razvojne pravce ne smijemo dozvoliti da se ponove na našim prirodnim dobrima”, pocrtao je Oroz.

Podsjetimo, portal Fokus je lani objavio istraživački tekst zasnovan na naučnim činjenicama o tome kako male hidroelektrane brišu život iz rijeka i kako BiH na taj način gubi biodiverzitet.