Dokument koji opovrgava sam sebe, Zagreb tretira Hrvate u BiH kao manjinu

Kosi se s presudama Evropskog suda za ljudska prava

Analizirajući dokument, iz Geopola upozoravaju na još jednu, kako kažu, znatno dublju kontradikciju. Ona se odnosi na navodno zalaganje Sabora za evropski put BiH, dok se istovremeno predlažu rješenja koja su u direktnom sudaru sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

"Evropski sud za ljudska prava je u nizu presuda – od Sejdić i Finci, preko Zornić, do Pilav – utvrdio da je vezivanje pasivnog biračkog prava za kombinaciju etničke pripadnosti i teritorije diskriminatorno i suprotno Konvenciji. Slučaj Pilav to pokazuje najizravnije: državljanin BiH ne može biti isključen iz kandidature za Predsjedništvo zato što živi na 'pogrešnoj' teritoriji. Provedba upravo te linije presuda jedan je od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo. Ekskluzivna etničko-teritorijalna izborna jedinica ne rješava taj problem – ona ga udvostručuje: na postojeće etničko-teritorijalne filtere dodala bi još jedan. Pozivati se na evropski put, a predlagati rješenje koje ide u smjeru suprotnom od presuda evropskog suda čija je provedba uslov tog puta – znači tražiti od Bosne i Hercegovine da istovremeno ide naprijed i nazad", jasni su iz ovog centra.

Rehabilitacija Herceg-Bosne i institucije BiH kao jedina adresa

Kao posebno spornu tačku, izdvajaju preambulu usaglašenog teksta u kojoj se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna opisuje kao "okvir samoodbrane", potpuno ignorišući činjenicu da o tom pitanju ne odlučuje politička volja Zagreba, već pravosnažne presude međunarodnih sudova. Ipak, Geopol priznaje da problem nezadovoljstva dijela Hrvata u BiH postoji, ali podvlače gdje je jedino mjesto za njegovo rješavanje.

"U predmetu Prlić i drugi Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je pravosnažno utvrdio da su strukture Herceg-Bosne i HVO-a bile instrument udruženog zločinačkog poduhvata, u kojem je učestvovalo i tadašnje državno rukovodstvo Republike Hrvatske. Parlament države članice Evropske unije može o tome šutjeti; ne može, bez sudara s pravosnažno utvrđenim činjenicama, tu tvorevinu preambulom rehabilitovati. Za odnose dvije države bilo bi neuporedivo bolje da je ta preambula ostala nenapisana. Ništa od navedenog ne znači da je pitanje kojim se Rezolucija bavi izmišljeno. Nezadovoljstvo dijela hrvatskog naroda načinom izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata stvarno je i politički važno (...) Pitanje predstavljanja zaslužuje isti tretman: ozbiljnu, domaću, argumentovanu raspravu o modelima koji istovremeno otklanjaju strah od preglasavanja i poštuju presude Evropskog suda – a takvi modeli postoje, od preferencijalnih i ponderisanih sistema do rješenja koja legitimitet grade na biračima umjesto na teritoriji. Ta rasprava ima svoju adresu, a to je jedino Parlamentarna skupština BiH uz domaću stručnu javnost. Nema je u Saboru susjedne države – ne zato što bi susjedstvo bilo nebitno, nego zato što rješenje nametnuto ili naručeno izvana ne može proizvesti upravo ono što se njime traži: 'legitimitet' koji hrvatska politika kontinuirano perpetuira", stoji u reakciji.

Na samom kraju, osvrnuli su se na izjavu čelnika Domovinskog pokreta koji je priznao da Rezolucija neće suštinski promijeniti stanje na terenu, već da samo "šalje poruku". Geopol se s tim slaže, ali zaključuje da je to jeftina predizborna poruka koja ponižava stvarni status Hrvata u Bosni i Hercegovini.

"Poruka koja se šalje pred oktobarske izbore, preko granice, jeste poruka mobilizacije, a ne rješenja. Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ne trebaju poruke iz tuđih parlamenata; trebaju joj domaći prijedlozi dovoljno ozbiljni da izdrže i sud struke i sud suda. Kao takav prijedlog ima – poziv na raspravu već stoji. Način na koji Zagreb posmatra Hrvate Bosne i Hercegovine tretira ih kao manjinsku dijasporalnu zajednicu, a ne kao konstitutivni narod, što Hrvati prema Ustavu jesu", zaključuje se u saopćenju Centra za geopolitička istraživanja — Geopol.