Općinski sud u Zenici uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, sa posebnim zahtjevom za privremenu mjeru. Zahtjev je upućen 6. jula ove godine zbog toga što Sud ima određene dileme oko toga da li je Nikšićev i Lakićev “lex Željezara” usklađen sa Ustavom BiH, piše Istraga.ba.
Podsjećamo, 11. juna ove godine Parlament Federacije BiH usvojio je Zakon o Novoj Željezari, kojim je Vladi FBiH data mogućnost uvođenja privremene uprave u većinski privatno preduzeće. Osam dana kasnije, 19. juna, Vlada Federacije BiH je podnijela prijedlog za otvaranje postupka vanredne uprave, koji je Općinski sud u Zenici ocijenio neurednim i nedovoljnim.
“Ovaj Prijedlog za donošenje privremenih mjera, ne sadrži navode niti nudi dokaze, iz kojih sud može utvrditi da postoji vjerovatnoća da dužnik poduzima ove radnje, niti u čemu bi se mogla ogledati nenadoknadiva šteta i bitno smanjenje vrijednosti dužnika. Kako je ovaj zahtjev puko prepisivanje zakonske formulacije iz čl. 14. st. 4. ZOPVU, to se u ovom sadržaju ne može smatrati urednim prijedlogom, jer mu sam zahtjev nije „određen“, nedostaju mu činjenice i dokazi”, navodenoje obrazloženju rješenja Općinskog suda u Zenici od 29. juna ove godine.
Vlada je nakon toga dostavila dopunu koja je sadržavala preko 500 stranica materijala. Novo ročište održano je 10. jula i tada je Općinski sud u Zenici informisao da je od Ustavnog suda BiH zatražio ocjenu ustavnosti zakona po kojem Vlada Federacije traži uvođenje privremene mjere.
“Podnosilac zahtjeva (općinski sudija Dino Aličić) unaprijed naglašava da ZOPVU primjenjuje kao važeći pozitivni propis i da ima ustavnu dužnost da ga primjenjuje sve dok Ustavni sud ne odluči drugačije. Ovaj zahtjev ne izražava odbijanje primjene zakona, nego proslijeđivanje ustavnopravnog pitanja od čijeg rješenja neposredno zavisi zakonitost odluke koju ovaj sud tek treba donijeti. U podnesku od 25.06.2026.godine, advokat Suad Slipčević, kao punomoćnik dužnika, uz izjašenjenje na Prijedlog predlagača, ističe i podredni prijedlog za upućivanje pitanja ustavnosti. Ustavne dileme i pitanja, koje postavlja punomoćnik dužnika u bitnom su sadržane među već formulisanim ustavnim pitanjima ovog suda, te neće biti predmet posebne obrade ni interpetacije”, navedeno je u Zahtjevu upućenom Ustavnom sudu BiH.
