Bihać je postao prva lokalna zajednica u Unsko-sanskom kantonu koja je konkretno reagovala nakon što je objavljen registar primanja zaposlenih u javnom sektoru i lista 100 najvećih plata u kantonu.
Gradsko vijeće Bihaća danas je, na prijedlog gradonačelnika Elvedina Sedića, jednoglasno usvojilo odluku kojom se stavlja van snage odluka iz 2017. godine o plaćama direktora javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Grad Bihać.
Povod za izmjene bila je objava registra primanja, u kojem su se među najplaćenijim zaposlenicima našla i dva direktora gradskih javnih preduzeća. To je izazvalo reakcije javnosti, nakon čega je gradska uprava odlučila promijeniti način obračuna njihovih primanja.
Do sada su direktorske plate bile vezane za prosječnu neto platu u Federaciji BiH. Direktori većine javnih ustanova i preduzeća mogli su ostvariti platu do dvije prosječne plate, dok je za direktore Zavoda za prostorno uređenje, JP Vodovod i JKP Komrad gornja granica bila dvije i po prosječne plate.
Takav model uveden je 2017. godine, kada je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila oko 850 KM. Međutim, rast prosječnih primanja u Federaciji, posebno nakon povećanja minimalne plate početkom prošle godine, automatski je povećavao i maksimalne iznose direktorskih plata, koje su u pojedinim slučajevima premašile 4.000 KM.
Plate će određivati pravilnici, a ne rast prosječne plate
Ukidanjem odluke iz 2017. godine prestaje praksa automatskog usklađivanja direktorskih plata s rastom prosječne plate u Federaciji BiH.
Umjesto toga, njihove plate ubuduće će se obračunavati prema pravilnicima o radu koje su javna preduzeća i ustanove već donijeli u skladu s preporukama Ureda za reviziju institucija Federacije BiH. Tim pravilnicima utvrđeni su koeficijenti za sva radna mjesta, uključujući i direktorska.
To znači da će visina primanja biti unaprijed definisana, bez automatskog povećanja usljed rasta prosječne plate u Federaciji. U pojedinim slučajevima direktorske plate bit će i niže nego do sada, dok će Grad Bihać kao osnivač imati potpunu kontrolu nad načinom njihovog obračuna.
Hoće li primjer slijediti i drugi?
Odluka bihaćkog Gradskog vijeća dolazi u trenutku kada su visoka primanja u javnom sektoru postala jedna od glavnih tema u Unsko-sanskom kantonu.
Objava registra plata otvorila je raspravu o visini primanja rukovodilaca javnih ustanova i preduzeća, ali i pojedinih nosilaca javnih funkcija. Za sada nijedan drugi nivo vlasti nije najavio slične mjere.
Bihać je, međutim, prvi napravio konkretan korak, šaljući poruku da se sistem obračuna plata može mijenjati kada za to postoji politička volja i kada javnost zahtijeva veću odgovornost u upravljanju javnim novcem.










