Jedna od najljepših željezničkih trasa u ovom dijelu Evrope, koja povezuje Unsko-sanski kanton ali i Bosnu i Hercegovinu s Republikom Hrvatskom i evropskim transportnim pravcima, godinama je bila predmet političkih obećanja i povremenih inicijativa, ali bez konkretnih rezultata. Danas, nakon predstavljanja prve sveobuhvatne stručne studije izrađene nakon devedesetih godina, ponovo se otvara pitanje da li je konačno sazrelo vrijeme za njenu revitalizaciju.
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić smatra da značaj Unske pruge daleko nadilazi granice kantona.
- Unska pruga nije projekat važan samo za Unsko-sanski kanton. To je razvojni i infrastrukturni projekat od državnog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Ona predstavlja potencijal koji, nažalost, decenijama nije iskorišten kao strateški transportni koridor koji povezuje Bosnu i Hercegovinu s Republikom Hrvatskom i otvara prostor za razvoj privrede i turizma. Posebnu korist imao bi Unsko-sanski kanton, ali privredno snažna Krajina znači i snažniju Bosnu i Hercegovinu - kaže Ružnić u razgovoru za Fenu.
Revitalizacija Unske pruge posljednjih godina ponovo je dospjela u fokus državnih i kantonalnih institucija. Osim što bi omogućila efikasniji željeznički transport robe i putnika, njena obnova značila bi snažniji razvoj turizma, lakši pristup evropskim tržištima i veću konkurentnost domaće privrede.
Ipak, realizacija projekta ne zavisi isključivo od Bosne i Hercegovine. Zbog činjenice da pruga više puta prelazi državnu granicu, neophodna je bliska saradnja s Republikom Hrvatskom.
Ružnić podsjeća da posljednje poruke iz Zagreba ulijevaju optimizam.
- Hrvatska se nalazi u velikom investicijskom ciklusu u željezničku infrastrukturu i u narednih deset godina planira uložiti oko šest milijardi eura. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković jasno je poručio da je Hrvatska spremna pružiti podršku obnovi Unske pruge. To pokazuje da postoji prostor za ozbiljan međudržavni dogovor - ističe premijer USK u razgovoru za Fenu.
Podsjeća da je riječ o složenom infrastrukturnom projektu, budući da je pruga duga 179 kilometara, od čega se 120 kilometara nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, a 59 kilometara u Republici Hrvatskoj, pri čemu više puta prelazi državnu granicu.
