Porodice žrtava iz prijedorskih sela Zecovi i Briševo ovih dana obilježavaju 34. godišnjicu stravičnih zločina. Sjećanje na ubijene civile, Bošnjake i Hrvate, i nakon više od tri decenije budi istu bol, dok potraga za kostima najmilijih i pravdom pred sudovima i dalje traje.
Kada se govori o razmjerama stradanja u Bosni i Hercegovini, historijske činjenice su neumoljive: nakon genocida u Srebrenici, u Prijedoru je počinjen drugi najveći masovni zločin tokom agresije na BiH.
U ovoj općini su ubijena ukupno 3.176 civila, od kojih je njih 166 bilo hrvatske nacionalnosti. Ipak, zbog često licemjerne politike i guranja istine pod tepih, u javnosti se nedovoljno zna o činjenici da je Prijedor općina u kojoj je stradao najveći broj Hrvata u našoj zemlji.
Simbol tog stradanja je selo Briševo, koje je nakon napada Vojske Rs krajem jula 1992. godine potpuno sravnjeno sa zemljom. U napadima na Briševo, kao i na obližnje Zecove, meta nisu bile vojne formacije, jer ih tamo nije ni bilo, već isključivo nenaoružani civili, žene, djeca i invalidi.
Zecovi: Potraga za 600 Prijedorčana i dalje traje
U selu Zecovi srpske vojne i policijske snage su u akciji takozvanog "čišćenja" ubile oko 69 civila bošnjačke nacionalnosti. Ljudi su ubijani na pragovima kuća u kojima su se krili, ispred lokalne škole, ispod Vijadukta, na lokalitetu Begova rijeka, Točak, te kod raskrsnice puteva za Ribnjak. Za posmrtnim ostacima 32 osobe iz ovog sela još uvijek se traga.
Fikret Bačić, čovjek koji tri decenije traga za kostima čak 29 članova svoje porodice, u razgovoru za Detektor je istakao da će i ovu godišnjicu obilježiti onako kako to radi godinama, kod spomenika ubijenima u vrijeme kada su strijeljani, te učenjem Jasina i tevhida.
Na nivou cijelog Prijedora, još uvijek se traže posmrtni ostaci oko 600 osoba.
"Vraćanje posmrtnih ostataka, da se ukopaju tamo gdje im je mjesto, gdje pripadaju, gdje možemo otići svako na svoj način, pomoliti se, to bi bila jedna satisfakcija za nas", rekao je Bačić za Detektor.
