Bosna i Hercegovina uvozi više od 80 posto hrane i ne koristi više od milion hektara obradivog zemljišta, što dovodi do visokih cijena osnovnih namirnica koje četveročlanu porodicu koštaju jedne prosječne plaće.
Dok lokalni proizvođači nemaju adekvatnu podršku, globalni skok cijena žitarica i ulja dodatno opterećuje bh. tržište.
Stanovnici Bosne i Hercegovine itekako će osjetiti rast cijena osnovnih životnih namirnica poput ulja, pšenice, šećera na globlanom nivou.
Razlog je jednostavan, Bosna i Hercdegovina je država koja 80 posto hrane uvozi, mada, kako stručnjaci ističu, ima potencijala da i sama dosta toga proizvodi za domaće potrebe, ali i za izvoz.
Najskuplja je hrana
Marin Bago, predsjednik Udruženja "Futura" Mostar za Faktor ističe da dešavanja na globalnom nivou moraju utjecati na cijene hrane u Bosni i Hercegovini jer se više od 80 posto svega uvozi.
- Najskuplja je hrana. Četveročlanoj porodici u BiH treba jedna prosječna plaća samo za hranu. Sve je postalo luksuz. Država ne ulaže u poljoprivredu. Naši proizvođači nemaju pomoć države. Nisu samo poticaji dovoljni, ostavljeni su, prepušteni sami sebi - ističe Bago.
Tvrdi da Bosna i Hercegovina ima potencijal da proizvede dovoljno hrane za svoje stanovnike, ali i za izvoz.
Obradiva zemlja čeka bolje dane
Međutim, kako naglašava Bago, nema razgovora institucija sa poljoprivrednicima.
- Da postoji neki dogovor bilo bi drugačije, Bosna i Hercegovina ima obradive zemlje koliko i Hrvatska - kaže Bago.
Na rast cijena svakako utječe suša, ali i ratna dešavanja u svijetu.
Prema podacima koji su dostupni javno više od 60 posto obradivog zemljišta u našoj zemlji neiskorišteno, odnosno više od milion hektara.
Godišnji prihod prosječne farme u BiH, prema podacima koje je objavio Agroklub, iznosi oko 15.000 KM, dok je godišnja proizvodnja mlijeka po farmi oko 60 tona. Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi tokom laktacije iznosi oko 3.000 litara.
Kada je riječ o ratarstvu, prosječan prinos kukuruza iznosi oko šest tona po hektaru, dok se kod pšenice ostvaruje prosječan prinos od 4,6 tona po hektaru.
U stočarskoj proizvodnji dnevni prirast junadi u tovu iznosi do 1,1 kilogram. Godišnja proizvodnja sira procjenjuje se na oko 18.000 tona.
