Evropska unija ulaže milione, BiH i dalje bez pomaka ka pregovorima

Evropska komisija je najavila podršku od 171 milion eura za podsticanje razvoja infrastrukture i rasta privatnog sektora u zemljama Balkana. Ključni projekat u Bosni i Hercegovini je prečišćavanja vode za piće i otpadnih voda. Istovremeno, Vijeće ministara i dalje bez odgovora na ključne zahtjeve Brisela kako bi zemlja otvorila predpristupne pregovore. Dok je iza nas godina dana bez pomaka na evropskom putu, zemlje regije pak bilježe izvrsne rezultate.

Jedan od naših prvih susjeda, Crna Gora apsolutni je rekorder. Zemlja, kandidat, jučer je zatvorila 13. poglavlje, dok 20 preostalih vlasti razmatraju. Očekivanja su da članicom postane već 2028. godine. Albanija je otvorila sva poglavlja, no i dalje vodi bitku s visokom korupcijom. Srbija je zatvorila dva poglavlja i od tada bilježi zastoj. Na ljestvici najgore stoje Kosovo i BiH.

Nikola Radišić, evropski dopisnik N1:

"U kontekstu evrointegracija, spominju se još samo Ukrajina i Moldavija kao zemlje koje krupnim koracima idu ka Evropskoj uniji, iako je njihovo članstvo u bloku još uvek daleko. Sve ostale države više se ne pominju u kontekstu brzih evrointegracija. Ono što je poznato, to je da Severnu Makedoniju već neko vremen blokira Bugarska, Kosovo blokira sopstvena nestabilna politička situacija i slab rad lokalnih vlasti, Srbiju blokira vlast Aleksandra Vučića, i način na koji ona vodi tu zemlju, dok BiH nikako ne uspeva da ispuni i one osnovne uslove koji pred njom stoje već godinama."

Svjetski mediji ponovo su pokrenuli priču o olakšicama za prijem u Uniju. Tako Telegraph piše "u novoj eri svjetskih sila, EU nastoji postati veća, bogatija i jača "super Europa" sposobna oduprijeti se hirovima svjetskih autokrata". Navode i sljedeće:

"Europska komisija razmatra članstvo "korak po korak", što bi Ukrajini omogućilo da se pridruži bloku s ograničenim pravima dok ne provede sve potrebne reforme. Takav pristup, međutim, stvara domino efekt, jer šest zemalja Balkana, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Bosna i Hercegovina te Srbija, također dugo čeka na članstvo i zahtijevat će sličan tretman.

Evropski čelnici javno još ne govore o izmjenama u pristupu proširenja. Komesarka za ovu oblast, Marta Kos pribjegava floskulama u odgovoru na ovakva pitanja.

Marta Kos, evropska komesarka za proširenje:

"Šta god da radimo u procesu pristupanja, dobijamo odobrenje država članica. Dakle, od država članica zavisi kako ćemo postupati u budućnosti."

Bosanskohercegovačke vlasti, u prvom redu Vijeće ministara, propustili su niz prilika, ali što je bitnije, propustili su trenutak u kom su čelnici Unije bili zainteresovani. Desilo se ono čega su se mnogi pribojavali, a što domaće vlasti i same tek shvataju, fokus se usljed geopolitičkih odnosa prebacuje na druge zemlje, u prvom redu Ukrajinu, Moldaviju, vrlo moguće uskoro i Island.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH:

"Vi sami vidite da institucije EU pomalo su nekako, da kažem, zabavljene ovim procesima na geopolitičkom planu, i nekako imam osjećaj da se sad ovaj nekakav fokus i oko proširenja, neću reći da je u zastoju, ali pomalo se usporio, nekako teže ide komunikacija, puno više čekamo odgovore na upite itd."

Ali činjenica je da se i ovaj sastav Vijeća ministara, koji je jučer navršio tri godine mandata, nije pretjerano iskazao, čega su svjesni i sami ministri.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH:

"Pogledam Tegeltija kad je bio predsjedavajući Vijeća ministara koliko mjeseci nije bilo sjednica, po 500, 600 odluka im se nagomila, ne rade po tri, četiri mjeseca, ali vaše pitanje naravno razumijem, nismo radili kako treba, jer smo imali veće šanse nego prethodnici, ako uporedite naše rezultate i njihove, to je nemjerljivo ljudi, u brojkama i sušti ni je nemjerljivo, ali je ovo moralo puno bolje."

Brojne kritike na rad Vijeća ministara stižu sa svih strana, posebno zbog neusvajanja tzv. evropskih zakona. Na čekanju su i dalje novi Zakon o VSTV-u, o Sudu BiH, kao i Ured glavnog pregovarača.