Kako je najavio u intervjuu za Vijesti.ba krajem januara, tako je i postupio. Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović saslušao je i osluhnuo glas muslimana Hercegovine te prihvatio kandidaturu za budućeg reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Ta kandidatura, dakle, nije rezultat lične ambicije, improvizacije niti odluke donesene u uskom krugu. Dedovića je jednoglasno predložilo Izborno tijelo Muftijstva mostarskog, koje obuhvata prostor tri kantona, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadno hercegovačkog i Livanjskog kantona do Glamoča i čitav prostor Istočne Hercegovine u bh. entitetu Republika Srpska. Već iz toga je jasno koliku podršku uživa u ovom dijelu države, pa je u najmanju ruku nekorektno njegovu kandidaturu unaprijed proglašavati manje vrijednom ili bez izgleda. Jer, naprosto to ne odgovara činjenicma, ako su one još uvijek bitne, makar trajala kampanja.
Pred Islamskom zajednicom trenutno su tri ozbiljna imena: Nedžad-ef. Grabus, Mensur-ef. Malkić i Salem-ef. Dedović. Svaki od njih ima bogatu biografiju, iskustvo i rezultate koji zaslužuju poštovanje. Upravo zato se prema svakom treba primjenjivati isti kriterij i aršini.
Ravnopravan odnos prema Dedoviću nije napad na Grabusa ili Malkića. Naprotiv, poštovanje prema svoj trojici podrazumijeva da se o njima govori na osnovu programa, sposobnosti, iskustva, integriteta i dosadašnjeg rada. Izbor reisul-uleme je najvažniji institucionalni proces unutar Islamske zajednice, koji mora pokazati da je Zajednica sposobna birati slobodno, odgovorno i bez unaprijed poznatog ishoda.
Salem-ef. Dedović nije čovjek koji se u javnosti pojavio tek s početkom izborne procedure. Njegov profesionalni i akademski put gotovo je u cijelosti vezan za Mostar i Hercegovinu, njene ljude, vakufe, vjersku i kulturnu baštinu te borbu za institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka. S tim da se pozicija mostarskog muftije ne može tek tako porediti s većinom sličnih pozicija.
