Neradna nedjelja u Federaciji BiH donijela je trgovinskim radnicima mogućnost da nedjelju provode sa porodicama, ali je istovremeno proizvela i posljedice koje se, prema ocjeni bivše ministrice i nekadašnje državne zastupnice Edite Đapo, ne mogu procijeniti samo kroz podatke o ukupnom prometu u trgovini na malo.
Đapo, koja ima i japansku titulu doktora nauka, u objavi na Facebooku upozorava da Vlada FBiH, kada govori o efektima mjere, uglavnom ističe rast prometa u trgovini. Međutim, ona smatra da takav pokazatelj ne daje odgovor na pitanje šta se stvarno dešava sa potrošnjom stanovništva, zaposlenošću i poslovanjem malih trgovaca.
„Uvođenje neradne nedjelje nije reforma, nego regulatorna mjera koja je donijela radnicima u supermarketima korist koja se teško može izraziti statističkim pokazateljima, jer im je omogućila da nedjelju provode sa svojim porodicama“, navela je Đapo.
Istovremeno, dodaje, zabrana je građanima nametnula promjenu kupovnih navika, dok su mali privrednici bili među onima koji su osjetili negativne posljedice.
Ukupan promet nije dovoljan pokazatelj
Poseban problem, prema njenom mišljenju, predstavlja način na koji se u javnosti interpretiraju statistički podaci.
Đapo navodi da se najčešće govori o ukupnom prometu u trgovini na malo, iako taj podatak obuhvata širok spektar proizvoda – od hrane i odjeće do namještaja, tehničkih uređaja, knjiga i nakita.
Zbog toga smatra da bi za realniju procjenu posljedica neradne nedjelje trebalo analizirati posebno promet hranom, pićem i duhanskim proizvodima.
„Ako želimo razumjeti kako građani zaista žive i da li je uvođenje neradne nedjelje imalo utjecaj na sektor trgovine, ključni su podaci koji se odnose na promet osnovnih životnih namirnica, odnosno hrane, pića i duhanskih proizvoda“, navela je Đapo.
Pozivajući se na podatke Federalnog zavoda za statistiku, ona tvrdi da je tokom 2024. godine zabilježen pad realnog obima prodaje hrane, pića i duhanskih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu.
Istovremeno, ukazuje da je dio nominalnog rasta trgovinskog prometa posljedica povećanja cijena, a ne nužno većeg fizičkog obima prodaje.
Drugim riječima, veći iznos novca potrošen u trgovinama sam po sebi ne znači da su građani kupili veću količinu proizvoda.
Oko 4.000 manje zaposlenih i obrtnika
Đapo se u objavi osvrnula i na kretanje zaposlenosti u trgovini na malo.
