Milionska ulaganja, gubici, nova zaduživanja, problemi u rudnicima i strah od novih poskupljenja... Slika energetskog sektora koju je u emisiji „7Plus“ na Hayat TV predstavio Nermin Džindić daleko je od optimistične.
Bivši ministar Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH tvrdi da se problemi godinama gomilaju, dok se ključne odluke odgađaju i odgovornost prebacuje s jednih na druge.
Džindić je govorio o stanju energetskog sektora, poslovanju javnih kompanija, rudnicima, Željeznicama Federacije BiH, Energoinvestu, ali i politici aktuelne vlasti.
Džindić smatra da se problemi u sektoru godinama gomilaju, dok se ozbiljniji potezi odgađaju. Kao posebno problematične izdvojio je poslovanje Elektroprivrede BiH, stanje u rudnicima i posljedice odluka koje se, kako tvrdi, donose bez dovoljno stručne analize.
'Kao da imamo duplu koronu'
Govoreći o stanju energetskog sektora, Džindić je napravio poređenje sa periodom od 2015. do 2022. godine, za koji tvrdi da je obilježen stabilnijim poslovanjem industrije i energetskih kompanija.
Prema njegovoj ocjeni, situacija je danas znatno ozbiljnija, a posebno je izdvojio Elektroprivredu BiH.
„Danas imamo situaciju kao da imamo duplu koronu. Dakle, rezultati poslovanja u svim energeskim kompanijama su jako loši. Meni je žao što ne vidim još nekoga iz opozicije ili nekog aktivnog političara da o ovim temama malo više se priča. Situacija je alarmantna. Elektropriveda već u nizu, tri i po četiri godine, posluje negativno, kumulira se taj gubitak. Padamo u jednu nelikvidnost, što je jako opasno po elektroprivedu i po polugodišnjim izveštajima, koji je po meni diskutabilan, treba ga detaljno izanalizirati.“
Džindić je naveo da posljednji pokazatelji poslovanja Elektroprivrede BiH, prema njegovom tumačenju, zahtijevaju dodatnu analizu. Posebno je ukazao na zaduživanja i odnos proizvodnje i potrošnje električne energije.
Istakao je i da je kompanija u ranijem periodu imala mogućnost izvoza viškova električne energije, dok se sada, prema njegovim riječima, suočava sa potrebom za uvozom.
„Od potpuno izvozne kompaniji došli smo sad u kompaniju koja ne može prizvesti ni za domaći konzum. Dakle, sad smo potpuno zavisni od uvoza. Pogledate to i na bilansima, vrlo lako vidite da se izvoz smanjio na nulu, a da se uvoz povećao značajno. Pa imate, recimo, stavku da je bilo 500 miliona na računu u to doba 2022. godine, kroz dvije, tri stavke, a danas imate da su ta sredstva desetak miliona. To je sramota. Dakle, vi ste 500 miliona maraka potrošili za tri i po godine.“
Kao jedan od ključnih razloga za probleme u javnim kompanijama Džindić je naveo izbor rukovodećih kadrova. Njegova je tvrdnja da se na odgovorne funkcije postavljaju ljudi bez dovoljno iskustva i stručnosti.
Rudnici, milionska ulaganja i nova zapošljavanja
Poseban dio razgovora odnosio se na rudnike. Džindić je kao primjer izdvojio Kakanj, navodeći da su u određene projekte uložena značajna sredstva, ali da oni, prema njegovim riječima, nisu stavljeni u funkciju.
Govorio je i o novim zapošljavanjima u rudnicima, smatrajući da ona dodatno opterećuju poslovanje kompanija koje se već suočavaju sa dugovanjima i blokadama.
„U rudniku Kakanju urađena su dva velika projekta. Nijedan od tih projekata nije pušten u funkciju, a uloženo je preko 100 miliona baraka. Kakanj, ovo spominjem njega više puta. Uloženo je u sistem za odsumporavanje. Pa zašto taj sistem ne radi? Uloženo je 100 miliona. Danas imate blokadu u tom istom rudniku po tri nivoa. Jedna je blokada za nabavku nafte, druga je blokada za zdravstvo i treća je blokada za naknade koje se kantonu uplačuju kao svi rudnici.“
Džindić je problem zapošljavanja povezao i sa činjenicom da rudnici, kako tvrdi, imaju višak administrativnog kadra, dok istovremeno postoje potrebe za radnicima direktno vezanim za proizvodnju.
„Rudnik Kakanj je u zadnju godinu dana primio je 100 novih radnika. 100 novih radnika na nivou jedne godine košta rudnik Kakanj blizu 5 miliona sa svim obavezama i svim davanjima. Dakle, da nismo primili taj nepotreban broj ljudi, a imamo u rudnicima jako velik višak ljudi, mi bi danas imali situaciju u ravnoteži. Ne bi bili u blokadi i mogli bi isplaćivati novac tim ljudima koji potražuju od rudnika.“
Bivši federalni ministar govorio je i o projektu Svjetske banke vrijednom 156 miliona KM, koji se odnosi na proces zatvaranja rudarskih jama i energetsku tranziciju. Džindić je posebno kritikovao način izbora ljudi koji vode takve procese, ističući da Bosna i Hercegovina ima veliki broj stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u rudarstvu.
Za njega je upravo stručnost jedan od ključnih elemenata za izlazak energetskog sektora iz problema.
