Bosanskohercegovački muzeji, biblioteke i arhivi čuvaju neprocjenjivo kulturno blago koje bi moglo parirati kolekcijama mnogih razvijenijih zemalja.
Uprkos teškim uslovima u kojima djeluju, uposlenici ovih institucija svakodnevno obrađuju rijetke rukopise, knjige i arhivsku građu.
Ipak, bez sistemske podrške države, promocija tog bogatog naslijeđa ostaje nedovoljna.
Na policama sarajevskih biblioteka nalaze se vrijedni rukopisi iz zaostavštine Safvet-bega Bašagića, čija je gotovo cjelokupna zbirka upisana na UNESCO-ovu listu svjetske dokumentarne baštine, a danas se čuva u Bratislavi.
Bosna i Hercegovina čuva i brojne druge izuzetno vrijedne rukopise, među kojima su Kunovski zapis iz 16. stoljeća, raritetni primjerak rukopisa Ihja ulumuddin iz 1106., kao i stotine drugih neprocjenjivih dokumenata koji su, uprkos svojoj vrijednosti, široj javnosti gotovo nepoznati.
