Bosna i Hercegovina uključit će se u prekogranični postupak procjene utjecaja na okoliš za planirani centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, čime dobija pravo na uvid u kompletnu dokumentaciju, dostavljanje primjedbi i učešće javnosti.
Naša država ulazi u odlučujuću fazu spora oko Trgovske gore. Stručni i pravni dokumenti su protiv izbora lokacije.
Istovremeno, pravni stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska odluku o lokaciji donijela prije okončanja procjene utjecaja na okoliš, što bi moglo imati važan utjecaj na dalji tok projekta i postupke koje je BiH pokrenula pred međunarodnim tijelima.
Bosna i Hercegovina zvanično je obavijestila Hrvatsku da namjerava učestvovati u postupku procjene utjecaja na okoliš za izgradnju dugoročnog skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada, na lokalitetu Čerkezovac na Trgovskoj gori, u hrvatskoj općini Dvor.
Skladištenje nuklearnog otpada
Sučeljavanje u Ženevi zbog Trgovske gore, iz bh. tima ističu: "Hrvatska nema odgovore na mnoštvo pitanja"
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u junu je, nakon što je u maju u Ženevi održano sučeljavanje Bosne i Hercegovine i Hrvatske pred Komitetom Espoo konvencije, obavijestilo BiH o pokretanju postupka i zatražilo odgovor želi li učestvovati u prekograničnim konsultacijama u skladu s Espoo konvencijom.
Institucije BiH odgovorile su da je hrvatska obavijest nejasna, nepotpuna i neblagovremena te da postupak nije vođen u skladu s Espoo i drugim međunarodnim konvencijama.
Zatraženo je da se postupak vrati u raniju fazu, da Hrvatska dostavi relevantne informacije i dokumentaciju te da dvije države formiraju zajedničko tijelo ili zaključe poseban bilateralni sporazum.
Hrvatska Bosni i Hercegovini još nije dostavila studiju utjecaja na okoliš niti prateću dokumentaciju. Studija se očekuje u posljednjem kvartalu ove godine, nakon čega bi trebale uslijediti konsultacije i javne rasprave.
Nemanja Galić, član Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH, pojasnio je za Fenu da ulaskom u postupak BiH dobija pravo na pristup svim informacijama koje su važne za procjenu mogućih posljedica projekta na njenoj teritoriji.
- Hrvatska je sada dužna dostaviti relevantnu dokumentaciju i dodatne informacije, naročito one koje se odnose na moguće prekogranične efekte. BiH ima pravo dostavljati komentare, primjedbe i prijedloge, prvenstveno u odnosu na studiju uticaja na okoliš - kazao je Galić.
"Neću pisati ljubavna pisma"
Košarac o Trgovskoj gori: Protestna nota Hrvatskoj ležala 100 dana u Sarajevu, iz MVP-a rekli da je oštro napisana
Dodao je da bi na teritoriji Bosne i Hercegovine trebale biti organizirane javne rasprave te da građani BiH moraju dobiti jednaku mogućnost učešća kao i javnost u Hrvatskoj, uključujući pristup relevantnoj dokumentaciji.
Prema njegovim riječima, ključni problem predstavlja redoslijed poteza Hrvatske, jer je odluka o mikrolokaciji objekta donesena prije završetka procjene uticaja na okoliš.
- Hrvatska je prvo donijela odluku o tačnoj lokaciji objekta, a tek se potom obratila BiH. Takav način postupanja obesmišljava studiju utjecaja na okoliš, ali i same prekogranične konsultacije - naveo je Galić.
Istakao je da je procjena utjecaja trebala prethoditi odluci o lokaciji, a ne biti provedena nakon što je lokacija već određena.
Galić smatra da takvo postupanje može predstavljati kršenje Espoo konvencije, drugih pravila međunarodnog prava, propisa Evropske unije, ali i hrvatskog zakonodavstva.
- Kako se približava rok za preuzimanje otpada, sve je očiglednije da je Hrvatska konačnu odluku donijela znatno prije završetka studije. Ti propusti mogu uticati na daljnji tok postupka - rekao je.
