Zulfikar Zuko Džumhur rođen je 24. septembra 1920. godine u Konjicu, u uglednoj konjičkoj ulemanskoj porodici Džumhur. Njegov otac Abdulselam bio je imam u vojsci u Beogradu, gdje je Zuko provodio svoje djetinjstvo i stekao osnovno obrazovanje. Ljetne dane djetinjstva provodio je u svom rodnom Konjicu, gdje je, vidjevši znamenitog konjičkog slikara Lazara Drljaču kako olovkom crta Tekijsku džamiju, odlučio da neće biti „ni odžačar, ni mašinovođa, ni tramvajdžija“, već da će biti slikar. Ova dječija želja Zuki se ostvarila. Nakon završene gimnazije u Sarajevu, Džumhur istovremeno upisuje studije na Pravnom fakultetu i Likovnu akademiju u Beogradu. Želja iz djetinjstva i njegov afinitet prema slikarstvu odnose prevagu, te studij pravnih nauka napušta kako bi se posvetio studiju na Akademiji, gdje uspješno diplomira u klasi Petra Dobrovića, poznatog jugoslavenskog slikara i likovnog kritičara.
Crtežom i karikaturom Džumhur udara pečat svom likovnom sazrijevanju. Već 1947. godine objavljuje svoj prvi crtež u časopisu Narodna Armija. Za svog života objavio je više od 10.000 crteža i karukatura u raznim jugoslavenskim časopisima, posebno u Politici, u kojoj je počeo objavljivati na nagovor svog prijatelja Pjera Križanića, čijim je karikaturama i smislom za satiru bio oduševljen još u studentskim danima. Nakon Križanićeve smrti, Džumhur je zauzeo njegovo mjesto u redakciji Politike, a narednih 30 godina, svake nedjelje naslovnu stranu ovog časopisa krasile su Zukine karikature.
Veoma rano je ostvario veliki uspjeh kao karikaturista, kada su njegovu karikaturu Karla Marksa, objavljenu u Književnim novinama, prenijeli svi jugoslavenski i 60 stranih listova. Na karikaturi se vidi Karl Marks kako sjedi za pisaćim stolom, dok na zidu, iznad Marksa, stoji uokviren portret Josifa Staljina. Karikatura je objavljena u jeku krize prouzrokovane rezolucijom Informbiroa protiv KPJ. Ova Džumhurova karikatura na satiričan način opisuje vladavinu sovjetskog diktatora, i njegovo tumačenje naučnog socijalizma.
Lik i djelo Zuke Džumhura, svestranog umjetnika, posebno krasi njegovo književno stvaralaštvo. Zuko Džumhur jedan je od najznačajnijih putopisaca jugoslavenskog govornog područja. Njegovi tekstovi o gradovima i mjestima koje je posjetio, baš kao i njegovi crteži i karikature, dovedeni su do savršenstva. Opise gradova, ljudi, običaja, te anegdota iz najudaljenijih mjesta planete Zemlje koje je obišao, iznosi na svojstven način, kao da je godinama živio u toj sredini. Zbog toga se za Zuku može reći da je građanin cijelog svijeta, mada njegova domovina nikada nije izašla iz njega i on joj se uvijek rado vraćao.
Pored putopisa, pisao je scenarije za više kratkih i tri igrana filma. Igrani film Miris dunja u režiji Mirze Idrizovića, a čiji scenarij potpisuju Idrizović, Džumhur i Karel Valtera, dobio je nagradu za najbolji scenarij na 29. filmskom festivalu u Puli.
