Građani danas glasaju o prijedlogu da broj stanovnika Švicarske ne prelazi 10 miliona, dok zagovornici upozoravaju na pritisak na infrastrukturu, a protivnici na posljedice po ekonomiju i tržište rada.
Švicarska danas održava referendum koji bi mogao imati dalekosežne posljedice po njenu migracijsku i demografsku politiku. Građani odlučuju o prijedlogu da broj stanovnika zemlje ne prelazi 10 miliona, čime bi Švicarska mogla postati prva država u svijetu koja uvodi takvo ograničenje.
Prema procjenama, u Švicarskoj trenutno živi oko 9,1 milion stanovnika, a projekcije pokazuju da bi taj broj do 2035. godine mogao dostići 10 miliona. Glavni razlog rasta stanovništva su migracije, prije svega dolazak radnika iz zemalja Evropske unije.
Inicijativu za referendum pokrenula je desničarska populistička stranka SVP, koja upozorava na ono što naziva „eksplozijom stanovništva“. Predstavnici te stranke tvrde da ubrzani rast broja stanovnika stvara pritisak na saobraćajnu infrastrukturu, stambeno tržište i javne usluge.
„Želimo zaštititi ono što volimo – ugodnu Švicarsku za život“, poručili su zagovornici prijedloga, ističući da cilj nije potpuna obustava migracija, već njihovo ograničavanje na nivo koji država može apsorbirati.
Pitanje migracija već godinama izaziva podjele u švicarskom društvu. Iako se u pojedinim ruralnim sredinama broj stranaca ne smatra velikim, dio stanovništva izražava zabrinutost zbog promjena koje donosi kontinuirani priliv novih stanovnika.
S druge strane, protivnici referenduma upozoravaju da bi ograničavanje migracija moglo izazvati ozbiljne probleme u privredi. Posebno se ističe zdravstveni sektor, koji se već suočava s nedostatkom radne snage. Švicarsko stanovništvo ubrzano stari, a značajan broj ljekara, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih radnika dolazi upravo iz inostranstva, naročito iz Njemačke i drugih zemalja Evropske unije.
Kritičari prijedloga tvrde da rast stanovništva nije glavni uzrok problema poput visokih cijena nekretnina ili preopterećenog javnog prevoza. Umjesto toga, odgovornost vide u nedovoljnim ulaganjima u infrastrukturu i stambenu izgradnju.
Ekonomisti također upozoravaju da švicarska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od stranih radnika. Većina imigranata dolazi iz susjednih evropskih država i zaposlena je u sektorima poput zdravstva, finansija i usluga, gdje postoji stalna potreba za radnom snagom.
Dodatnu dimenziju cijeloj priči daju odnosi između Švicarske i Evropske unije. Iako nije članica EU, Švicarska učestvuje u Šengenskom prostoru i ima niz sporazuma s Bruxellesom koji omogućavaju slobodno kretanje ljudi i robe.
U slučaju da građani podrže prijedlog o ograničenju broja stanovnika, švicarska vlada mogla bi biti primorana na nove pregovore s Evropskom unijom o budućem uređenju migracijskih pravila. Analitičari smatraju da bi takav ishod otvorio brojna pitanja o budućnosti postojećih sporazuma, uključujući i funkcionisanje Šengenskog prostora.
Iako se referendum formalno odnosi na broj stanovnika, kampanja koja mu je prethodila pokazala je da je u središtu rasprave zapravo pitanje migracija i budućeg identiteta Švicarske. Rezultat glasanja stoga će biti pažljivo praćen ne samo u toj zemlji nego i širom Evrope, gdje se slične debate o migracijama vode već godinama.
