Umjesto pogleda u mobilne ekrane, školsko dvorište Osnovne škole fra Didaka Buntića ponovo ispunjavaju smijeh, igra i razgovor.
Sve veći broj škola u zemlji okreće se uvođenju strožih pravila kada je riječ o korištenju mobilnih uređaja, nastojeći smanjiti distrakcije i podstaći kvalitetniju komunikaciju među učenicima. Tim putem krenula je i Osnovna škola fra Didaka Buntića u Čitluku, gdje je donesena odluka o zabrani telefona, s ciljem jačanja socijalne interakcije među djecom i poticanja zdravijih, društveno prihvatljivih navika. Pored ove, uveden je i niz drugih mjera zabrane.
Umjesto pogleda u mobilne ekrane, školsko dvorište Osnovne škole fra Didaka Buntića ponovo ispunjavaju smijeh, igra i razgovor. Iako odluka o zabrani nošenja telefona u školu, zvanično stupa na snagu u srijedu, njena primjena već je započela kroz probni period, kako bi se učenici postepeno prilagodili novim pravilima.
"Što više koristimo telefone, manje učimo, imamo manju pažnju i koncentraciju. Jako mnogo učenika za vrijeme sata koristi mobilne uređaje, iako to nije primjereno i nije pošteno prema učenicima koji na satu sudjeluju kako bi trebali", smatra jedan od učenika, Miho Bulić.
"Kao što koriste da im pomogne umjetna inteligencija, također telefone koriste za snimke, u našem razredu toga nije bilo ali znam da jeste u drugim", dodaje Lana Krndelj, učenica.
Prije nekoliko godina u školi je postojala inicijativa kojom se nastojalo učenike educirati o primjerenom korištenju mobilnih telefona, koja je podrazumijevala njihovo isključivanje pri ulasku u školu i odgovorno ponašanje u digitalnom okruženju. Međutim, kako navode iz škole, uprkos održanim radionicama i edukacijama, rezultati su bili nezadovoljavajući, jer su učenici telefone i dalje zloupotrebljavali, pa su čak bilježili i neprimjerene situacije među vršnjacima te ih potom objavljivali na društvenim mrežama.
"S obzirom na sve te negativne stvari s kojima smo se susretali, između ostalog cyberbullying do toga da su djeca prestala komunicirati živom riječi, socijalna interakcija je izostala, iz toga je proizilazilo različito izricanje pedagoških mjera, zato smo postavili granice, koje nistu postavljene da bi bile kazna djeci, nego da razvijaju, da počnu se što više družiti, komunicirati", ističe Milenka Šego, pedagogica.
Osim ograničenja vezanih za mobilne uređaje, uvedene su i dodatne mjere koje se odnose na izgled učenika. Zabranjeno je šminkanje, farbanje kose, lakiranje noktiju, kao i nošenje nepristojne odjeće uz obrazloženje da se takvi trendovi sve češće primjećuju i u osnovnim školama.
"Ima šminkanja i farbanja, to su nekoliko puta zabranjivali, ali to se nije poštovalo, ja smatram da se ne treba šminkati i lakirati nokte u školi, jer ovo nije modna pista došli smo ovdje da učimo", mišljenje je učenice Eve Krasić.
Pravila i granice moraju biti jasne, poručuju iz škole, kako bi se očuvalo uredno, pristojno i jednako školsko okruženje za sve učenike.
"Mi smatramo da su oni još uvijek djeca, to su maloljetnici oni ovdje idu do 15. godine života, neka budu i ostanu djeca, imat će vremena , pred njima je srednja škola, budućnost i mladost. Škola jednoistavno drži da to nije primjereno u njihovoj dječijoj dobi", poručuje profesorica Matija Macan.
U vremenu kada su vršnjačko nasilje i govor mržnje sve prisutniji među mladima, iz škole poručuju da ovakve mjere predstavljaju korak ka preventivnom djelovanju i jačanju pozitivnih vrijednosti. Naglašavaju da je cilj usmjeriti učenike na međusobno poštovanje, odgovornost i zdrav školski ambijent u kojem će obrazovanje i socijalna interakcija biti u prvom planu.
