Prema navodima Al Jazeere i iranskih medija, suština iranskog odgovora je da pregovori najprije moraju biti usmjereni na zaustavljanje rata i smirivanje situacije u regionu, a tek potom na šira pitanja poput nuklearnog programa i iranskog utjecaja na Bliskom istoku.
Američki predsjednik Donald Trump odbacio je najnoviji iranski kontraprijedlog za okončanje rata, nazvavši ga “potpuno neprihvatljivim”. Prijedlog je Teheran poslao Vašingtonu preko Pakistana, koji djeluje kao posrednik u pregovorima.
Prema navodima Al Jazeere i iranskih medija, suština iranskog odgovora je da pregovori najprije moraju biti usmjereni na zaustavljanje rata i smirivanje situacije u regionu, a tek potom na šira pitanja poput nuklearnog programa i iranskog utjecaja na Bliskom istoku.
Prvo kraj rata
Iran u prijedlogu traži okončanje neprijateljstava “na svim frontovima”, uključujući i Liban, gdje je Izrael izvodio teške napade i kopnenu operaciju. Teheran želi da prva faza pregovora bude posvećena prekidu borbi, deeskalaciji i uspostavljanju sigurnosti u regionu.
Iranski izvor rekao je za Al Jazeeru da se odgovor Teherana fokusira na “okončanje rata u cijelom regionu, posebno u Libanu, i rješavanje razlika s Washingtonom”. Isti izvor opisao je prijedlog kao “realističan i pozitivan”.
Hormuz i pomorska sigurnost
Jedna od ključnih tačaka iranskog prijedloga odnosi se na Hormuški moreuz, strateški prolaz kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine svjetskog izvoza nafte i prirodnog gasa.
Iran traži uspostavljanje “pomorske sigurnosti” u Zaljevu i Hormuškom moreuzu, ali i ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka. Teheran tvrdi da su zahtjevi za prekid rata, ukidanje blokade i sigurnu plovidbu kroz Hormuz legitimni dio svakog ozbiljnog mirovnog aranžmana.
Uranij, sankcije i zamrznuta sredstva
Prema Wall Street Journalu, Iran je u prijedlogu ponudio da dio svojih zaliha visoko obogaćenog uranija razrijedi, a ostatak prebaci u treću zemlju. Riječ je o zalihama koje SAD procjenjuju na oko 440 kilograma.
Iran je, prema istim navodima, spreman i na privremenu suspenziju obogaćivanja uranija, ali na kraći period od 20-godišnjeg moratorija koji je predložio Washington. Teheran, međutim, odbija demontažu svojih nuklearnih postrojenja.
Iranska strana također traži ukidanje američkih sankcija na iransku naftu, oslobađanje zamrznute iranske imovine u inostranstvu i prekid mjera koje naziva “piratstvom” i pritiskom na svoje luke i brodove.
Zašto je Trump odbio
Trump nije detaljno objasnio koje su tačke za njega neprihvatljive, ali Al Jazeera navodi da iranski prijedlog dira upravo u pitanja na kojima Washington ne želi popustiti: nuklearni program, kontrolu nad Hormuškim moreuzom, regionalni utjecaj Irana i podršku grupama poput Hamasa i Hezbollaha.
SAD u svom ranijem prijedlogu traže da Iran najmanje 12 godina potpuno zaustavi obogaćivanje uranija, preda zalihe visoko obogaćenog uranija i obaveže se da neće razvijati nuklearno oružje. Zauzvrat bi Washington postepeno ukidao sankcije, oslobodio dio zamrznute imovine i povukao blokadu iranskih luka.
Iran, međutim, insistira da se najprije zaustavi rat i ukine blokada, a da se tek onda razgovara o nuklearnom programu. Upravo taj redoslijed, prema dostupnim informacijama, ostaje glavni razlog zašto su pregovori ponovo zapeli.
