Koji biste savjet dali svom nasljedniku ili nasljednici?
SCHMIDT: Ne vjeruj obećanjima političkih lidera. Procjenjuj ih samo prema njihovim djelima. I nemoj se ustručavati pokazati vlastite sposobnosti i autoritet. Autoritet ipak ima određenu težinu.
Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, iznenađujuće je najavio svoje povlačenje, piše njemački Süddeutsche Zeitung.
Christian Schmidt, koji od 2021. godine nadgleda postdejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine, „teška srca“ napušta funkciju – vjerovatno pod pritiskom administracije Donalda Trumpa. Političku klimu u zemlji smatra sve opasnijom.
Intervju vodio Tobias Zick
On vodi instituciju koja odavno nije trebala postojati: Ured visokog predstavnika, poznat kao OHR, zamišljen je kao privremeno rješenje. Njegov zadatak je nadzor nad provođenjem postdejtonskog poretka, uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik ima izuzetno široke ovlasti – može nametati zakone, pa čak i smjenjivati izabrane političare. Funkciju od augusta 2021. godine obavlja političar CSU-a Christian Schmidt, uz stalne kritike i napade iz različitih pravaca. Početkom ove sedmice Schmidt je iznenada najavio povlačenje – očigledno pod pritiskom Trumpove administracije. Pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija upozorio je na „postepenu demontažu državnih institucija“ i ponovno jačanje huškačke retorike.
Otkako ste prije gotovo pet godina preuzeli funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, bili ste pod pritiskom gotovo sa svih strana. Moglo bi se reći da ste navikli na probleme. Zašto baš sada napuštate funkciju?
SCHMIDT: Osjetio sam da pritisak ne raste samo na mene, već i na same dejtonske strukture. Bilo mi je važno osigurati da sama institucija opstane. Ukidanje OHR-a prije nego što se ispune postavljeni ciljevi – a oni su, nažalost, do sada samo djelimično ostvareni – značilo bi dovođenje u pitanje kompletnog Dejtonskog sporazuma, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a. To bi bilo neodgovorno u trenutku kada rastu secesionističke izjave iz Rs.
Zar upravo zbog toga ne biste trebali ostati na funkciji?
SCHMIDT: Za to bi bile potrebne drugačije okolnosti. Znate li ko je prvi upotrijebio taj izraz? Walter Scheel, kada se 1979. godine nije ponovo kandidovao za predsjednika Njemačke jer više nije imao dovoljnu podršku. Zaista odlazim teška srca. Kada sam se ove srijede poslijepodne iz Njujorka, sa sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, vratio u Sarajevo, bio je to veoma emotivan trenutak sa mojim saradnicima.
Amerikanci su navodno izvršili snažan pritisak da budete uklonjeni s funkcije. Jeste li očekivali veću podršku iz Brisela i Berlina?
SCHMIDT: Podrška je postojala. I London se snažno zalagao za očuvanje OHR-a i pružao mi ličnu podršku. Velika podrška dolazila je i iz Rima te drugih prijestolnica. Međutim, vođene su određene rasprave iza kulisa u kojima nisam učestvovao, samo sam čuo da su bile veoma intenzivne.
U obraćanju Vijeću sigurnosti upozorili ste na zabrinjavajući razvoj situacije u Bosni i Hercegovini.
SCHMIDT: Pojedini političari ovdje pogrešno prikazuju situaciju kao svojevrsni „sukob civilizacija“, kao da se suprotstavljene etničke grupe sukobljavaju. Šire se tvrdnje da je islamska zajednica potpuno naklonjena Iranu, što nije tačno. Muslimansko stanovništvo se vrijeđa najgorim mogućim izrazima. Tako stvorena atmosfera koristi se za opravdavanje otcjepljenja Rs.
Nije samo srpska strana pokazivala destruktivno ponašanje.
SCHMIDT: Tačno. U Domu naroda više puta su Hrvati i Srbi zajedno blokirali kvorum i time spriječili usvajanje zakona. Također, zakonodavci gotovo ništa nisu usvojili od mjera koje je tražilo Vijeće Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog toga će Bosna i Hercegovina vjerovatno završiti na sivoj listi zemalja s rizikom od pranja novca. To bi bio ozbiljan korak unazad za zemlju.
Napadi na državne institucije se pojačavaju, a SAD očigledno žele što prije ukinuti OHR, baš kao što to Kremlj dugo zagovara. Prijeti li ovoj krhkoj državi raspad?
SCHMIDT: Teško je reći dokle će te centrifugalne tendencije dovesti. Ali Bosna i Hercegovina danas nije Bosna i Hercegovina iz 1991. godine, kada je zbog snažnog prisustva Jugoslavenske narodne armije u zemlji bilo ogromno količina oružja.
Kada ste preuzeli funkciju, bili ste optimistični da ćete brzo stvoriti uslove da OHR postane suvišan. Jeste li potcijenili izazove?
SCHMIDT: Nadao sam se da će u okviru skorog otvaranja pregovora o pristupanju Evropskoj uniji mnoge stvari biti lakše riješene. Međutim, još uvijek nemamo otvorene pristupne pregovore s EU. To ne mogu nadomjestiti, mogu samo ublažiti posljedice. S druge strane, ipak smo nešto postigli. Uz malo sreće, ove godine mogli bismo donijeti odluku o pitanju državne imovine.
To je jedno od najvećih otvorenih pitanja: Bosna i Hercegovina je jedina država nastala raspadom Jugoslavije u kojoj još nije riješeno kome pripada zemljište nekadašnjeg „društvenog vlasništva“ iz vremena Tita – državi, entitetima ili općinama. Sada SAD navodno insistiraju na brzom rješenju jer bi u suprotnom moglo doći do problema s planiranom izgradnjom novog gasovoda iza kojeg stoji kompanija bliska Trumpu.
SCHMIDT: Da, upravo zbog toga je došlo do novog pomaka. Nestrpljenje raste i među gradonačelnicima koji često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu. Radimo na novom modelu. Moji saradnici razvili su prijedlog prema kojem bi posebna komisija nezavisno odlučivala u koje svrhe se može koristiti državno zemljište.
Amerikancima je to očigledno presporo i previše komplikovano. Iz diplomatskih krugova može se čuti da je to jedan od glavnih razloga zbog kojih američka administracija želi vaše povlačenje.
SCHMIDT: Gasovod se temelji na šest godina staroj studiji izvodljivosti koju je podržala Evropska unija. Cilj je bio smanjiti utjecaj ruskog Gazproma. Međutim, EU se u međuvremenu povukla iz projekta. Sada su Evropljani izvan toga. Ne može se Amerikancima zamjeriti što imaju drugačiji pristup.
Jeste li sigurni da u oktobru, tokom planiranih izbora, ipak nećete ostati na funkciji? Nije sigurno da će Vijeće za implementaciju mira brzo postići dogovor o nasljedniku.
SCHMIDT: Vijeće bi trebalo zasjedati 3. i 4. juna. Kandidati za funkciju visokog predstavnika ne rastu na drveću. Potrebna je i određena doza tolerancije. Ipak, uvjeren sam da će neko biti pronađen. Zemlji je još potreban visoki predstavnik, sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije ljudima pružaju određenu sigurnost.
Kada će zemlja biti sposobna da se sama oslobodi OHR-a?
SCHMIDT: Ljudi ovdje još uvijek gledaju na OHR kao na neku vrstu spasioca koji će riješiti probleme. To nije zdravo za demokratiju i još ove godine trebali bismo pokrenuti ozbiljnu raspravu o dejtonskoj strukturi. Međutim, sumnjam da će se to dogoditi prije oktobra. Predizborne kampanje su svuda iste, ali ovdje su posebno vođene testosteronom.
Koji biste savjet dali svom nasljedniku ili nasljednici?
SCHMIDT: Ne vjeruj obećanjima političkih lidera. Procjenjuj ih samo prema njihovim djelima. I nemoj se ustručavati pokazati vlastite sposobnosti i autoritet. Autoritet ipak ima određenu težinu.
Ali samo dok postoji podrška najvažnijih međunarodnih sila, zar ne? Lider bosanskih Srba Milorad Dodik nakon vaše najave ostavke ponaša se kao da je, zahvaljujući novoj američkoj politici, pobijedio u sukobu s vama.
SCHMIDT: Dodik je upravo poručio da bi svaka nova odluka o državnoj imovini koja ne bude odgovarala njegovim stavovima predstavljala casus belli za nezavisnost Rs. Bez obzira na mene lično, vjerujem da će međunarodna zajednica odlučno reagovati na takve stavove i da se neće dati zastrašiti.
