"To nije stvar izbora, već bezbjednosti. Mi od početka ne dozvoljavamo alkohol na turama i toga se strogo držimo iako smo zbog toga izgubili dio gostiju", kazao je Zubović.
U bh. entitetu Rs će uskoro biti zabranjeno konzumiranje alkohola za vrijeme rafting vožnje.
Bezbjednost turista na brzacima domaćih rijeka ubuduće će biti na prvom mjestu, jer novi propisi donose stroga pravila koja skiperima daju odriješene ruke da iz čamca udalje svakog pojedinca pod dejstvom alkohola, čime se konačno uvodi red u ovu oblast i stavlja tačka na rizičnu praksu u kojoj je adrenalinski provod nerijetko bio praćen čašicom više, piše Glas srpske.
Ova obaveza i pravo vodiča našli su se u prijedlogu novog Zakona o turizmu Rs, koji se trenutno nalazi u fazi konsultacija, piše isti izvor.
Ovakvo rješenje u značajnoj mjeri mijenja dosadašnji koncept raftinga kao "adrenalinskog provoda", stavljajući bezbjednost ispred atmosfere zabave koja je do sada često podrazumijevala i konzumiranje alkohola.
U praksi, rafting ture su nerijetko praćene pićem, od unošenja alkohola u čamce, do organizovanih pauza na sredini spusta, gdje su turiste dočekivale ekipe sa pićem i muzikom. Nakon takvih predaha, avantura se nastavljala, često u opuštenijem, ali i rizičnijem stanju učesnika.
Novi zakon, međutim, predviđa jasnu zabranu točenja i konzumiranja alkohola prije i tokom spusta, čime se uvodi red u oblast koja do sada nije bila sistemski uređena. Ovim se skiperima olakšava posao, jer više neće morati sami da postavljaju granice, već će iza njih stajati zakon koji ne dozvoljava kompromise kada su u pitanju ljudski životi na divljim vodama.
Vlasnik rafting kluba Drina-Tara iz Foče Željko Milutinović istakao je za Glas da će ovakve mjere doprinijeti većoj bezbjednosti na vodi.
"Moje mišljenje je da nama to odgovara, jer će se gosti više posvetiti samom spustu i prirodi, a ne alkoholu. Po meni, alkohol na vodi treba ili potpuno izbaciti ili svesti na minimum. Najbolje je da se pije poslije spusta, kada se sve bezbjedno završi", kazao je Milutinović.
On dodaje da će zakon olakšati poziciju organizatora, jer više neće morati sami da nameću pravila.
"Ovako ćemo biti zaštićeni, jer nećemo mi biti ti koji nešto zabranjuju, već će postojati jasan propis. To je važno i za nas kao odgovorna lica, ali i za same goste", naglasio je Milutinović.
Sličan stav dijeli i Jovana Govedarica iz rafting-centra RT, koja kaže da je i do sada bilo teško izboriti se sa gostima koji žele da konzumiraju alkohol tokom vožnje.
"Ljudi se često bune i kažu da to negdje drugo mogu pa nam zbog toga ostavljaju i negativne recenzije. Ali bezbjednost je na prvom mjestu i mi smo apsolutno za to da se alkohol zabrani", istakla je Govedarica.
Ona dodaje da, iako do sada nije bilo ozbiljnih incidenata, rizik uvijek postoji.
"Nije bilo većih problema, ali to ne znači da ih ne može biti. Upravo zato je važno da se ova oblast uredi i da imamo jasnu zakonsku podršku", kazala je Govedarica.
Da je riječ prije svega o bezbjednosnom pitanju, smatra i Momir Zubović iz banjalučke kompanije Ekstrim tim, koji naglašava da u raftingu nema prostora za kompromis kada je u pitanju alkohol.
"To nije stvar izbora, već bezbjednosti. Mi od početka ne dozvoljavamo alkohol na turama i toga se strogo držimo iako smo zbog toga izgubili dio gostiju", kazao je Zubović.
On dodaje da su, prema njegovim saznanjima, brojne povrede na rijekama upravo posljedica alkohola.
"Dešavalo se da ljudi pijani ispadaju iz čamca, da ne znaju gdje se nalaze, da dolazi do lomova i povreda. To su stvari koje se mogu izbjeći ako se alkohol isključi iz priče", naglasio je Zubović.
Osim strožih pravila u oblasti bezbjednosti i sportova na vodi, Prijedlog zakona uvodi i dodatnu zaštitu kod đačkih ekskurzija, pa će turističke agencije za svako putovanje morati obezbijediti posebnu bankarsku garanciju u visini najmanje 50 odsto ukupne vrijednosti aranžmana, čime se nastoji spriječiti rizik od otkazivanja putovanja ili finansijskih problema organizatora. Novina je i uvođenje Centralnog informacionog sistema, odnosno elektronske evidencije turista i izdavalaca smještaja, što bi trebalo da pooštri kontrolu "stana na dan" i suzbije rad na crno, dok status turističkog mjesta više neće biti trajan, već će podlijegati reviziji svakih pet godina.
