Ambasadori država članica Evropske unije danas ponovo zasjedaju s ciljem da usaglase i finaliziraju 21. paket sankcija protiv Rusije. Riječ je o prvom paketu nakon što je dugogodišnji mađarski premijer Viktor Orbán napustio funkciju, a na njegovo mjesto došao Péter Magyar.
Međutim, odlazak premijera koji je godinama slavio bliske veze s Kremljem i služio kao Dežurni krivac za blokade, razotkrio je neprijatnu istinu: brojne druge članice EU mjesecima su se sakrivale iza Orbánovog veta kako bi zaštitile sopstvene ekonomske interese. Kada je Mađarska prestala blokirati proces, ostale vlade bile su prinuđene da javno brane svoje ustupke, što je rezultiralo značajnim ublažavanjem ili potpunim izbacivanjem ključnih kaznenih mjera.
Nezadovoljstvo ovakvim razvojem situacije unutar briselskih krugova otvoreno je potvrdio Ville Niinistö, finski europoslanik i predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Rusijom.
„Veliko je iznenađenje i razočaranje koliko je država članica usporilo i opstruisalo akciju. Od presudne je važnosti nastaviti sa jačanjem sankcija EU protiv Rusije u ovom trenutku, kada Rusija počinje osjećati pritisak rata u svojoj domaćoj ekonomiji i među vlastitom javnosti“, poručio je Niinistö.
Sukob s ključnim ekonomskim interesima
Pad Orbána ogolio interese Zapada: EU uvela 21. paket sankcija Rusiji, ali ga članice opasno osakatile
Redakcija Mostar
Odlazak mađarskog lidera razotkrio je do sada skrivena protivljenja mnogih evropskih metropola — Grčka brani tanker-biznis, Austrija Raiffeisen banku, dok su pojedine zemlje zaštitile uvoz ruske ribe i Patrijarha Kirila.
Predlog koji je Evropska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen predstavila u junu obuhvatao je ambiciozne rezove, ali diplomatski izvori navode da je EU, nakon 20 prethodnih krugova, jednostavno iscrpila „lake mete“. Svako novo zaoštravanje sada direktno udara na nacionalne privrede, a kako je za donošenje odluke potrebna jednoglasnost svih 27 članica, trgovina ustupcima postala je neminovnost.
Grčka, koja posjeduje najveću trgovačku flotu na svijetu, stavila je veto na zabranu prevoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) u treće zemlje, želeći zaštititi svoju pomorsku industriju i ledolomce-tankere. Uz Malta i Kipar, Grčka je usprkos tome stvorila zastoj i oko produženja zamrzavanja gornje granice cijena ruske nafte, dok se ne pronađe kompromis za LNG flotu.
Slične opstrukcije stigle su i iz Beča. Austrija je u samom finišu pregovora usporila usvajanje paketa zahtijevajući odštetu ili kompenzaciju za Raiffeisen banku, kojoj je u Rusiji zaplijenjena imovina u vrijednosti od 2,44 milijarde eura. Prema napisima medija, Evropska komisija je morala ponuditi pismeno obećanje da će ovo pitanje razmotriti u nekom od narednih paketa kako bi Austrijanci popustili.
Solidarnost s Papom i borba za jeftinu ribu
Pored energetike i bankarstva, popustilo se i u drugim sektorima:
Uvoz ribe: Grupa zemalja izbacila je iz prijedloga zabranu uvoza bakalara i poloka iz Rusije. Mjera je povučena pod izgovorom zaštite potrošačkih cijena i očuvanja vlastite riboprerađivačke industrije, iako Moskva na izvozu ribe u EU i dalje prihoduje više od pola milijarde dolara godišnje.
Patrijarh Kiril: Prijedlog o stavljanju poglavara Ruske pravoslavne crkve na crnu listu odbile su Bugarska i Italija. Italijanski diplomati su pojasnili da je protivljenje stiglo iz samog Vatikana, koji se protivio sankcionisanju poglavara druge hrišćanske crkve, što su diplomate u šali nazvale „papska solidarnost“.
Bivši vojnici: Francuska i Italija su blokirale i restrikcije za bivše pripadnike ruskih oružanih snaga, navodeći da sistem provjere još nije tehnički spreman, zbog čega su ove mjere znatno ublažene.
Uprkos velikim ustupcima, konačni tekst paketa ipak donosi konkretne udarce za Moskvu. Desetine novih ruskih banaka bit će isključene iz međunarodnog platnog sistema SWIFT, dok će za više od 250 pojedinaca biti uvedena zabrana putovanja u EU, što predstavlja najveće pojedinačno proširenje liste sankcionisanih osoba još od 2023. godine.
Ipak, epilog pregovora definitivno je raspršio iluzije da je Viktor Orbán bio jedina kočnica evropskom jedinstvu, na šta upozoravaju i sami diplomati uključeni u proces.
„Orbán jeste bio težak za saradnju, ali on zapravo nikada nije u potpunosti blokirao čitave pakete sankcija“, zaključuje neimenovani EU diplomata, ukazujući da je pravi test evropske odlučnosti počeo tek nakon njegovog odlaska.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
