Dr. William Ruger kandidat je Sjedinjenih Američkih Država za visokog predstavnika.
Kako je potvrđeno Politicki.ba, zvanični Vašington obavijestio je članice Vijeća za provođenje mira (PIC) da je ovaj istaknuti zvaničnik američke obavještajne zajednice, osoba koju bi željeli vidjeti na čelu OHR-a.
Obavijest dolazi nakon što su se unutar PIC-a pojavile različite osobe koje bi mogle ili željele naslijediti Christiana Schmidta.
Dr. Ruger je trenutno zamjenik direktora Nacionalne obavještajne službe za integraciju misija (Deputy Director of National Intelligence for Mission Integration) u okviru Ureda direktora nacionalne obavještajne službe SAD-a (ODNI). Na toj poziciji učestvuje u koordinaciji američkih obavještajnih aktivnosti i pripremi predsjedničkih obavještajnih brifinga.
Da bi SAD mogle imati svog kandidata, po prvi put u historiji OHR-a, upozorila je i zamjenica šefa Misije SAD pri Ujedinjenim nacijama Tammy Bruce.
"Nadamo se da ćemo sa svima vama raditi (na izboru novog visokog predstavnika).
Ali imamo svoje kandidate na umu, ako bude trebalo.
Nemamo puno vremena", rekla je ona tokom svog govora u Vijeću sigurnosti 12. maja ove godine.
Ruger nije prvi izbor SAD.
Antonio Zanardi Landi, italijanski diplomata, 'fix' je Vašingtona.
No, evropske države nisu mu baš sklone.
EU i Velika Britanija žele 'evropskijeg' kandidata.
Prema Landiju imaju nekoliko 'rezervi'.
Stoga je prema PIC-u otišla i zvanična francuska nominacija. Kandidata vlasti u Parizu podržava i Berlin. Sklon mu je i London.
Kako se sve ne bi pretvorilo u trakavicu i kako bi pitanje naslijednika Christiana Schmidta bilo riješeno na sjednici Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u Sarajevu 3. i 4. juna, Vašington je izbacio ime svog 'kapitalca'.
Ruger nije ekspert za za Balkan, a još manje za Bosnu i Hercegovinu.
Njegov fokus je uglavnom bio na američkoj „grand strategy“, širokoj strategiji vanjske politike SAD-a, posebno na pitanjima američkih vojnih intervencija, NATO-a, Afganistana, Rusije i Ukrajine.
Ipak, njegovi stavovi indirektno imaju značaj za zapadni Balkan jer zagovara znatno manju uključenost SAD-a u evropska sigurnosna pitanja. Ruger pripada struji američkih „restrainersa“ – analitičara koji smatraju da bi Vašington trebao smanjiti vojno i političko angažovanje širom svijeta i više se fokusirati na unutrašnje probleme i rivalstvo s Kinom, stoji u tekstu Politicki.ba.
Kada je riječ o Evropi, Ruger smatra da evropske države trebaju preuzeti mnogo veću odgovornost za vlastitu sigurnost, umjesto oslanjanja na SAD i NATO. Kritičan je prema dugogodišnjoj američkoj politici „primata“, odnosno ideji da SAD moraju aktivno oblikovati političke odnose širom svijeta i intervenirati u sukobima.
Po pitanju Rusije i rata u Ukrajini, Ruger nije otvoreno proruski orijentisan, ali njegovi stavovi često odstupaju od dominantnog zapadnog narativa. Više puta je tvrdio da rat u Ukrajini nije vitalni nacionalni interes SAD-a i da Vašington ne bi trebao biti duboko uključen u sukob.
Također je upozoravao da je širenje NATO-a prema istoku, posebno prema Ukrajini i Gruziji, doprinijelo stvaranju sigurnosne krize s Rusijom. Ruger smatra da je Zapad podcijenio reakciju Moskve na približavanje NATO-a ruskim granicama.
Iako je jasno rekao da je lično „pro-ukrajinski“, istovremeno je tvrdio da će Ukrajina vjerovatno morati prihvatiti određene teritorijalne kompromise kako bi se rat završio i smanjio rizik od nuklearne eskalacije.
U evropskim i istočnoevropskim političkim krugovima takvi stavovi često se tumače kao previše popustljivi prema Moskvi, dok njegove pristalice tvrde da zagovara „realističnu“ vanjsku politiku zasnovanu na ograničenim američkim interesima, a ne ideološkom širenju američkog utjecaja.
