Osvrnula se i na pitanje državne imovine, koje je bilo jedno od ključnih spornih pitanja kada je u pitanju Južna interkonekcija.
Gostujući u emisiji "Dan uživo", zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, Aida Obuća (SDA), detaljno je analizirala aktuelne političke i ekonomske procese koji potresaju entitet. Centralna tema razgovora bila je usvajanje Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, projekt vrijedan milijardu dolara koji, prema njenim riječima, predstavlja strateški imperativ za energetsku nezavisnost BiH od ruskog plina do 2028. godine. Pored energetske politike, Obuća je uputila oštre kritike na račun Vlade FBiH zbog netransparentnog zaduživanja na Londonskoj berzi, učestalog korištenja hitnih procedura u zakonodavstvu, te zabrinjavajuće dinamike radova na tunelu Hranjen, ističući da Federacija trenutno funkcionira bez jasne vizije i plana.
Govoreći o značaju usvojenog zakona, Obuća je naglasila da je riječ o nužnom infrastrukturnom projektu.
“Prije svega reći ću da su izmjene i dopune ovog zakona dobile skoro pa dvotrećinsku većinu oba doma Parlamenta FBiH i da je nama ovakav zakon neophodan, odnosno da je nama neophodan ovaj infrastrukturni projekat koji smo obavezni da realiziramo, jer kao što znate Evropska unija je donijela direktivu da se od 1. januara 2028. godine ograničava ili čak i zabranjuje uvoz i distribucija ruskog plina, što znači dolazi se u nemogućnost snabdijevanja plinom naših građana i naših korisnika", kazala je te nastavila:
"Ono što sam ja jučer također rekla jeste da mi je žao što od 2025. godine, kada je na inicijativu SDA u Predstavničkom domu, a nakon toga i u Domu naroda usvojen zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, ništa nažalost od 2026. godine nije urađeno i onda smo u igru dobili američkog investitora, američku kompaniju koja ima podršku američke administracije i mi smo jučer u stvari dali podršku infrastrukturnom projektu koji je težak oko milijardu dolara što će u konačnici biti diverzifikacija snabdijevanja gasom na cijeloj teritoriji Federacije BiH, omogućavanje snabdijevanja gasom i nekih kantona koji nisu imali gas do sada, kao što je Tuzlanski kanton, a također i mogućnost da se određenim odvojcima, odnosno magistralnim putevima, kako to oni kažu, omogući snabdijevanje gasom na cijeloj teritoriji Federacije BiH jer je intencija nadležnog ministarstva gasifikacija ravnomjerna cijele Federacije.”
O državnoj imovini
Osvrnula se i na pitanje državne imovine, koje je bilo jedno od ključnih spornih pitanja kada je u pitanju Južna interkonekcija.
“Ovaj zakon ne može niti tretira korištenje državne imovine na način kako to naše zakonodavstvo dozvoljava. Pitanje državne imovine je isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH i dok se ne donese novi zakon na nivou države BiH, ono što smo mi poručili iz Stranke demokratske akcije jeste da zahtijevamo da se reaktivira nadležnost i rad komisije koja već postoji kako bi se iz upravljanja državnom imovinom izuzeli oni dijelovi državne imovine koji su neophodni za realizaciju infrastrukturnih projekata. To odgovara i gasovodu, odnosno izgradnji gasovoda u Republici Srpskoj, ako se ne varam", navela je.
Naglasila je i širi politički princip:
“Ne možemo mi posmatrati odvojeno Federaciju i RS. Ako tako budemo radili, onda mi ne štitimo interese države BiH. Država BiH je jedinstvena cjelina. Mi donosimo zakone na nivou države koji pogoduju i Federaciji i Rs, s tim građanima. Dakle, to treba biti postulat ponašanja svih onih koji državu BiH doživljavaju svojom državom i zato smo se i svi zakleli kada smo polagali zakletvu da ćemo prije svega poštovati Ustav BiH, a onda ustave nižih nivoa vlasti u ovisnosti od toga gdje smo položili zakletvu.”
Na pitanje o zadovoljstvu zakonom, kratko je odgovorila:
“100% niko nije zadovoljan, ali 100% niko nije nezadovoljan.”
Zatim se osvrnula i na samu provedbu projekta.
“Ono što je jako bitno reći jeste da ona teritorija kojom će prolaziti gasovod, kada se bude davala pod koncesiju, neće se tretirati nikako drugačije izuzev kao javno dobro koje će i dalje, nakon što istekne koncesija, biti u vlasništvu države Bosne i Hercegovine. Ono što želim reći jeste da je ovo jedan vid strateškog partnerstva između Bosne i Hercegovine i američke administracije i ovo se ne treba posmatrati nikako drugačije nego kao jedan veoma značajan strateški i ekonomski projekt", istakla je Obuća.
O zaduženju FBiH na Londonskoj berzi
Na kritike nevladinog sektora o izboru izvođača odgovorila je:
“Ja sam upoznata sa svim tim kritikama i prije nego što smo imali taj zakon, mi smo imali priliku da se upoznamo sa kritikama koje dolaze iz nevladinog sektora. Međutim, provjeru te firme radila je sama Vlada Federacije BiH. Garanciju za te firme daje administracija Sjedinjenih Američkih Država. I to je sve. Ja vama ne mogu dati odgovor na bazi špekulacija. Ja vama dajem odgovor na bazi onih informacija koje ja kao delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije imam i na bazi onih sastanaka koji su se dešavali iz nadležnosti Parlamenta i Doma naroda.”
Kada je riječ o novom zaduženju Federacije BiH na Londonskoj berzi u iznosu od 800 miliona eura Obuća je bila poprilično kritički nastrojena.
“Problematično je svakako ovoliko zaduživanje iz jednog prostog razloga što to nije zaduživanje, dizanje kreditnih sredstava za infrastrukturne projekte, što je svakako opravdano, već za finansiranje onih aktivnosti koje su nadležnosti federalnog nivoa, dakle kolokvijalno rečeno za krpljenje budžetskih rupa i za kupovinu socijalnog mira. Mi smo, i ja lično, kritikovali 2025. godine zaduživanje na Londonskoj berzi u iznosu od 700 miliona eura. Za vašu informaciju, u ovom periodu od pet godina, grace perioda, plaćaju se samo kamate, a glavnica će doći 2030. godine na naplatu. Dakle, ove godine imamo ponovo zaduživanje na Londonskoj berzi i to u većem iznosu nego što je to bilo do 2025. godine, dakle 800 miliona eura", konstatovala je Obuća.
Navela je dalje da Londonska berza sama po sebi daje mogućnost da se lakše i brže zadužite.
"Nemate tu obavezu da opravdavate zašto vam trebaju kreditna sredstva. Dakle, dobijate kreditna sredstva po većim kamatnim iznosima i bez obaveze da obrazložite u šta ćete utrošiti ta kreditna sredstva. Tako je. Ovdje se pribjegava lakšem zaduživanju upravo iz razloga što se kreditna sredstva ne trasiraju tamo gdje bi ona i trebala, a to je u stvaranje novih vrijednosti, čime će se poboljšati i industrijska proizvodnja, povećati broj zaposlenih i tako dalje. I svi ćemo u konačnici imati benefite – i građani i privreda, dakle svi oni koji pune budžet", pojasnila je.
Smatra da je veoma bitno istaći i činjenicu da je FBiH ove godine imala budžet od 8,9 milijardi KM, gdje su, prema njenim riječima, planirana finansijska sredstva za zaduženje od 2,3 milijarde KM.
"Dakle, veliki iznos kreditnog zaduženja i ono što je još interesantno istaći jeste da raste unutrašnji dug, a to je što se stalno vrši emisija obveznica i zaduživanje, isto tako i na domaćoj berzi", dodala je federalna zastupnica.
Kakvo je stanje u BPK?
Osvrnula se i na rad federalne vlasti generalno te shodno tome i učestale hitne procedure.
"Hitna procedura treba da bude izuzetak, a ne pravilo. Ona je opravdana samo u onim situacijama kada bi redovna procedura ugrozila određene procese i kada se dešavaju vanredne situacije pa se mora hitno reagovati. Mi u ovom mandatu imamo jako puno hitnih procedura, imamo jako puno donošenja zakona po skraćenom postupku i onda, kada to posmatramo, mi bismo mogli ovaj cijeli mandat okarakterisati kao hitni mandat, skraćeni mandat i ne znam kako da ga nazovem. Dakle, i mi kao parlamentarci nekada bivamo uskraćeni da se upoznamo u potpunosti sa određenim zakonskim rješenjima, a ta zakonska rješenja uređuju život građana Federacije. Lično sam protiv skraćene procedure, hitne procedure. Više sam za to da se uzme vrijeme, onako kako to pravilnici i poslovnici propisuju, da se šira društveno-politička zajednica upozna sa sadržajem tog zakona i da se onda uradi kvalitetna javna rasprava i dobiju kvalitetna zakonska rješenja", istakla je Obuća.
Mišljenja je da takav sistem ne postoji u ovom mandatu jer joj se čini da je Vlada FBiH Parlamentu nametnula svoj način rada.
"Vi kada pogledate koliko je održano hitnih telefonskih sjednica, vanrednih sjednica i redovnih sjednica, onda ćete vidjeti da je to, čini mi se, taj omjer četiri naprema jedan. Dakle, unaprijed se ne pripremaju tačke. Pa evo i danas smo mogli da vidimo da je u toku jednog dana, u jednoj veoma važnoj temi koja se tiče cijene gasa, zatim poskupljenja cijene goriva, u jednom trenutku donesena jedna odluka, da bi se poslije toga donijela druga odluka. Dakle, ne mogu se ad hoc donositi odluke. To znači da Vlada nema plan niti viziju kuda ide Federacija BiH", smatra Obuća.
Govoreći o političkim odnosima, kazala je:
“Činjenica je da se mi nalazimo u izbornoj godini i da ta partnerstva polako nemaju više onaj intenzitet povjerenja niti povezanosti kao što je to bilo 2023. godine kada je suspenzijom Ustava na jedan dan nametnuta ova vlada. Nije se to trebalo desiti. Dakle, trebala se prije svega poštovati volja birača, poštovati Ustav FBiH i napraviti vladu koja će imati i povjerenje građana i biti imenovana u skladu sa Ustavom FBiH. Ovo su danas sve posljedice. Dakle, ja se nadam da se 2026. godine to neće desiti, da će oni koji dobiju podršku građana i oni koji su predstavnici i u Domu naroda i u Parlamentu BiH moći da formiraju vlast na nekim zdravim principima i u interesima. Imamo te rade iz izbora u izbore, iz godine u godinu, iz mandata u mandat. Nekako najčešće je Dom naroda BiH blokiran i ne funkcioniše i svi ti dobri zakoni koji se i donesu na nižim nivoima nekako postanu sredstvo za potkusurivanje i određene interese.”
Na kraju razgovora dotakla se i infrastrukturnih projekata kao i stanju u Bosansko-podrinjskom kantonu.
“S ove vremenske distance reći ću da nisam zadovoljna, zato što od 2023. godine, kada smo bili na 55% iskopanog tunela Hranjen, danas u 2026. godini, prema zvaničnim podacima, smo na 65%. Dakle, jako mali intenzitet radova kada je u pitanju izgradnja tunela Hranjen. Prema onome što dolazi iz Vlade FBiH, spominje se negdje mart 2027. godine kao krajnji rok završetka probijanja tunela Hranjen, ne želim da budem pesimista, ali isto tako sam neko ko stalno inicira i postavlja pitanje kada će se to završiti", naglasila je Obuća.
Podsjetila je da je kada je bila na poziciji premijerke Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, svakodnevno bila u komunikaciji i imala u svakom trenutku informaciju u kojem je statusu izgradnja tunela Hranjen.
"Koji su problemi, kakvi su finansijski problemi, da li ih imaju ili ne. Međutim, danas, nažalost, izgradnja tunela Hranjen apsolutno nije u fokusu javnosti niti postoji tolika zainteresiranost. Podsjetit ću vas, 2022. godine su čak i neke političke partije svoje predizborne kampanje počinjale ispred ulaza u tunel Hranjen", izjavila je te poručila na kraju:
"Ne mogu u potpunosti biti zadovoljna zato što sam uvijek smatrala da, iako je Bosansko-podrinjski kanton najmanji, njegov ekonomski i historijski značaj je vrlo veliki. Dakle, kanton koji je privredno jako potentan, ali mu treba bolja povezanost i veća podrška sa viših nivoa vlasti. Tako da uvijek apeliram da treba poseban odnos Federacije kada je u pitanju jedini grad na Drini koji je u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine."
