Apatija nije slučajna, već je, prema mišljenju mnogih, proizvod trenutnog sistema. Umjesto aktivnih građana, on stvara generacije koje se povlače pred izazovima. Veći društveni i politički angažman mladih jedan je od izlaza iz te situacije.
Dok se o evropskom putu Bosne i Hercegovine najčešće govori kroz zakone i političke odluke, mladi iz cijele države upozoravaju da se bez njihovog doprinosa ne mogu donositi odluke o budućnosti. Jer na njima ona ostaje.
Put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji u javnosti se uglavnom posmatra kroz usvajanje zakona i ispunjavanje administrativnih uslova. Međutim, za mlade u ovoj zemlji taj proces podrazumijeva i dublje promjene, počevši od suzbijanja opšte apatije koja dominira u njihovim zajednicama.
"Mladi dosta apatično prostupaju svemu generalno u BiH, pa tako i EU. Ali upravo smo zato tu da razbijemo neke predrasude i da ih uvedemo i taj sistem", navela je novinarka iz Foče Nataša Maletić Savić.
Apatija nije slučajna, već je, prema mišljenju mnogih, proizvod trenutnog sistema. Umjesto aktivnih građana, on stvara generacije koje se povlače pred izazovima. Veći društveni i politički angažman mladih jedan je od izlaza iz te situacije.
"Sistem koji je trenutni, proizvodi mlade ljude koji će biti podanici. Generacija kojoj ja pripadam i koje dolaze ćemo težiti da budemo pobjednici, a ne podanici, da se naš glas čuje, jer svoja prava nećemo dobiti nego ih trebamo uzeti. Treba da gradimo generacije koje će biti u strahu i podjelama, koje će uživati u plodovima slobode, boriti se za slobodu i biti kako politički tako i društveno odgovorniji", istakao je Muhamed Hamzić iz Foruma mladih Kruga 99.
"Danas važi jedan stav da ako ste politički aktivni, da vi niste poželjni, to je apsolutno netačno. Vi morate kao mlada osoba biti i politički aktivni ukoliko želite da se izborite za neka svoja prava", dodao je Petar Hadžović, student Pravnog fakulteta iz Trebinja.
Kao jedan od ključnih faktora pasivnog stanja mladih izdvaja se i obrazovni sistem. Kritike su upućene zastarjelim planovima i programima koji ne nude dovoljno znanja o demokratskim procesima.
"Naš edukacioni sistem je zastario, mi trebamo raditi reviziju čitave edukacije, kako bi se danas više pričalo demokratiji i učilo u knjigama o istim pitanjima, a ne knjige koje nas uče nečemu što mi sami ne živimo. Imamo problem cijele edukacije, od školskog kadra pa nadalje, prvo to treba da riješimo pa onda da pričamo o tome kako će naši mladi sutra biti jači i sposobniji", naglasila je aktivistkinja iz Mostara Dragana Muratović.
"Danas nije dovoljno samo formalno govoriti i EU putu BiH, jednako je važno graditi društvu gdje neće biti prostora za radikalizam i podjele koje mlade generacije ponovo vraćaju u prošlost a ne usmjeravaju ih prema budućnosti. Zaključno, ako želimo evropsku BiH onda evropske vrijednosti moraju početi živjeti u nama, ne samo u institucijama i dokumentima, nego u našim svakodnevnim govorima, postupcima i na kraju u našim izborima politika koje nas vode ka tom putu", kazala je Ena Matošević, magistrica međunarodne politike i diplomatije iz Travnika.
Ovakve zaključke dijele mnogi, a učesnici Samita mladih pretočiće ih u Zajedničku deklaraciju mladih koja će zvanično biti predata rukovodstvu Evropske unije.
"Ovo je jedan sastanak mladih, gdje nam je cilj da u ova tri dana, kroz neke teme prođemo s našim mentorima, te nakon toga vidimo je li kompormis iz EU i BiH moguć. To će biti jedna, dvije stranice gdje ćemo reći naše probleme, reći šta nam odgovara a šta ne, pohvaliti EU u nekim dijelovima gdje je to potrebno, te reći koje su glavne stvari koje bismo mi možda promijenili i koje bi željeli", poručio je Nikola Rozić, član Youth Advisory Board-a EU u BiH.
Bilo da govore o zastarjelom obrazovanju, političkoj pasivnosti ili potrebi za njegovanjem evropskih vrijednostima, ovi mladi ljudi dijele zajednički stav. Njihov zaključak je da put ka Evropskoj uniji ne smije biti samo administrativni proces, već prilika da kroz sopstveni angažman izgrade sistem u kojem će se njihov glas čuti, a prava uvažavati.
