Njemačka ekonomija suočava se sa stagnacijom godinu dana nakon što je kancelar Friedrich Merz preuzeo vlast uz obećanja o snažnom ekonomskom oporavku, dok njegova vlada, prema ocjenama, nije uspjela pokrenuti očekivane promjene.
Suočen s padom popularnosti i rastućim nezadovoljstvom, Merz sve češće uzroke problema vidi u vanjskim faktorima, uključujući rat u Iranu, politiku Sjedinjenih Američkih Država, ali i regulatorni okvir Evropske unije.
Govoreći pred učenicima u zapadnoj Njemačkoj, kancelar je otvoreno ukazao na posljedice globalnih sukoba po domaću ekonomiju.
„To nas košta mnogo novca — novca poreskih obveznika — i slabi našu ekonomsku snagu“, rekao je Merz, dodajući da rat protiv Irana ima direktan uticaj na njemački ekonomski učinak.
U istom istupu kritizirao je i američko vođenje sukoba, ocijenivši da nedostatak strategije dodatno destabilizira tržišta i utiče na rast cijena energije.
Takve izjave izazvale su oštru reakciju iz Vašingtona, gdje je predsjednik Donald Trump uzvratio optužbama na račun njemačkog kancelara, dodatno zaoštravajući retoriku između dvije strane.
Istovremeno, Merz sve češće kritikuje i Brisel, posebno kada je riječ o regulatornim pravilima koja, prema njegovim riječima, opterećuju privredu. Na sajmu u Hanoveru najavio je inicijativu za ublažavanje pravila koja se odnose na umjetnu inteligenciju i javnu potrošnju.
Njemačke kompanije već duže vrijeme upozoravaju na rast birokratije, a istraživanja pokazuju da velika većina firmi smatra da je administrativno opterećenje povećano i traži smanjenje evropskih regulacija.
„Samo kao snažna ekonomska baza možemo biti snažan međunarodni akter“, poručio je evropski parlamentarac Stefan Berger, ističući potrebu za smanjenjem administrativnih prepreka.
Ipak, dio poslovne zajednice upozorava da ključni problemi leže unutar same Njemačke, prije svega u odgađanju strukturnih reformi koje su najavljivane, ali nisu provedene.
„Više nismo konkurentna poslovna lokacija“, izjavio je predsjednik Saveza njemačke industrije Peter Leibinger, naglašavajući da globalni sukobi samo dodatno pogoršavaju već postojeće slabosti.
Dodatni pritisak na vladu dolazi i iz političke sfere, gdje ankete pokazuju pad podrške vladajućoj koaliciji, dok desničarska Alternativa za Njemačku bilježi rast i preuzima vodeću poziciju u ispitivanjima javnog mnijenja.
U međuvremenu, vlada pokušava pronaći balans između budžetskih rezova i najavljenih reformi u zdravstvu, poreznom i penzionom sistemu, ali neslaganja unutar koalicije usporavaju donošenje ključnih odluka.
„Blokirat ću svaki pokušaj smanjenja radničkih prava“, poručila je jedna od liderki socijaldemokrata Bärbel Bas, ukazujući na duboke političke podjele oko pravca reformi.
