Budžet instiucija BiH u 2022. godini iznosio je nešto malo iznad milijardu KM, a u naše četiri godine mandata rastao je za skoro 50 posto i u 2026. iznosi 500 miliona KM više nego 2022, kazao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider NiP-a Elmedin Konaković u četvrtak, nakon sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen nacrt budžeta BiH za ovu godinu, piše Faktor.
Pitanje je je li budžet rastao zahvaljujući vlasti ili "preko leđa" građana i firmi.
Upućeni kažu da zapravo zbog rasta osnovice za obračun plaća zaposlenih u bh. institucijama raste budžet.
To je priznao i Konaković kazavši da onih 500 miliona KM znači dominantno povećanje plaća, ali da su tu i kapitalni projekti, nabavka opreme.
I predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ), govoreći i ovogodišnjem budžetu, kazala je da je 97 miliona KM povećanje kad su u pitanju plaće i naknade.
Rast budžeta ne znači da će na kraju godine ostati viška novca nego će sav taj novac biti potrošen. Odakle? Od raznih prihoda, indirektnih i direktnih, od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, raznih taksi, naknada. A ko to plaća? Mahom građani i privreda.
Budžet generalno, pojašnjavaju upućeni, nije odraz rasta ili pada prihoda UIO već dogovora u Fiskalnom vijeću Bosne i hercegovine, dakle države i entiteta. A kako će sve biti dogovorili su prije mjesec HDZ i SNSD.
Jer izborna je godina pa je, nakon što se dugo kiselio u proceduri, na pragu stupanje na snagu izmjena i dopuna Zakona o plaćama koji zaposlenim u institucijama garantuje da će im retroaktivno biti isplaćene uvećane plaće.
