Zbog toga je Plenum Konzorcijuma Logistika Bosne i Hercegovine, na vanrednom zasjedanju, potvrdio da 23. mart ostaje datum protestnih aktivnosti.
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine u novom saopštenju upozorava javnost i institucije da se situacija u sektoru međunarodnog drumskog transporta dramatično pogoršava. "Nakon višesedmičnih problema na granici sa Republikom Hrvatskom i masovnog vraćanja profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine, danas smo suočeni sa novom fazom pritisaka," kažu u konzorcijumu Logistika.
Prema informacijama iz sektora, započela su privođenja profesionalnih vozača u policijske stanice na teritoriji Hrvatske, uz izricanje zabrane ulaska u Šengen u trajanju od šest mjeseci za vozače sa pasošem Bosne i Hercegovine.
Kako ističu, iako formalno nije riječ o lišavanju slobode, sama činjenica da se vozači privode i da im se izriču zabrane ulaska predstavlja, kako navode, alarmantan signal za cijeli transportni sektor Bosne i Hercegovine.
Iz sektora su postavili pitanje da li su institucije Bosne i Hercegovine svjesne situacije, upozoravajući da primjena pravila o boravku 90/180 dana u šengenskom prostoru, kao i uvođenje sistema Entry-Exit System (EES), već sada dovode do ozbiljnih poremećaja u međunarodnom transportu.
Navode da je u pojedinim sedmicama zabilježeno više od 300 vraćenih profesionalnih vozača sa granice, što direktno utiče na realizaciju izvoza robe i funkcionisanje lanaca snabdijevanja.
Prema procjenama iz sektora, ukoliko se ovakav trend nastavi, posljedice za transportnu industriju u Bosni i Hercegovini mogle bi biti dramatične. U prvoj fazi moglo bi doći do gašenja velikog broja transportnih kompanija, gubitka do 20.000 radnih mjesta, kao i ozbiljnog ugrožavanja izvoza i logističkog sistema države.
Poseban problem, kako navode, predstavlja struktura transportnog sektora u BiH, koji je, prema njihovim tvrdnjama, najranjiviji u regionu na ograničenja rada vozača u međunarodnom transportu. Ukoliko profesionalni vozač može raditi svega 15 dana mjesečno u međunarodnom transportu, poslovni model većine kompanija postaje neodrživ.
U takvoj situaciji, ističu, transport neće nestati, već će ga preuzeti strani prevoznici, ali po znatno višim cijenama. Procjene iz sektora pokazuju da bi cijena transporta sa stranim prevoznicima mogla biti od 1.000 do 1.500 evra viša po jednoj transportnoj operaciji, što bi na kraju platila domaća privreda i građani Bosne i Hercegovine.
U saopštenju se navodi i da izostaje snažan institucionalni odgovor, te da se rješavanje problema odlaže kroz formiranje radnih grupa, bez političkog lobiranja prema institucijama Evropske unije i bez koordinacije sa susjednim državama.
Zbog toga je Plenum Konzorcijuma Logistika Bosne i Hercegovine, na vanrednom zasjedanju, potvrdio da 23. mart ostaje datum protestnih aktivnosti.
Transportni sektor Bosne i Hercegovine, kako navode, predstavlja jednu od ključnih privrednih grana čija se vrijednost procjenjuje na više milijardi evra godišnje, zbog čega upozoravaju da ovo više nije samo problem vozača i transportnih firmi, već pitanje ekonomskog opstanka logističkog sistema države.
Dodaju da su u posljednjim sedmicama iznesene izjave i prijedlozi koji, prema njihovoj ocjeni, pokazuju nerazumijevanje problema sa kojima se suočava transportni sektor, uključujući prijedloge da se protesti usmjere prema sjedištu Evropske komisije, prebacivanje odgovornosti između institucija, kao i tvrdnje da bi uvođenje TAG sistema moglo biti rješenje.
Prema njihovim riječima, problem sa kojim se suočavaju prevoznici iz Bosne i Hercegovine nema veze sa naplatom putarina, već sa pravom na rad i ravnopravan pristup evropskom tržištu transporta.
Navode i da je Bosna i Hercegovina, kada je riječ o ovom pitanju, izložena ozbiljnom pritisku, te da niz administrativnih i političkih odluka dovodi do situacije u kojoj transportni sektor postaje nekonkurentan i potisnut sa tržišta.
Iz sektora podsjećaju da njihova borba traje već 14 mjeseci i da će se nastaviti dok se, kako navode, ne ispune legitimni zahtjevi transportne industrije.
Procjenjuju i da bi se posljedice krize mogle vidjeti već u periodu od marta do novembra ove godine kroz pad prihoda od PDV-a i drugih javnih prihoda, gubitak pristupa evropskim fondovima i logističkim projektima, poremećaje u uvozu i izvozu robe, kao i gubitak hiljada radnih mjesta u transportu i logistici.
Prevoznici poručuju da ne traže privilegije, već pravo na rad i ravnopravan status na tržištu na kojem posluju, te ističu da njihova borba nije protiv institucija niti protiv Evropske unije, već za opstanak domaće transportne industrije i očuvanje ekonomskog suvereniteta Bosne i Hercegovine.
