- Spomen-obilježje koje svjedoči za oko 715 civila koji su tokom rata bili protupravno lišeni slobode i zatočeni u pet logora na prostoru općine Hadžići - rekao je Dželilović.
Obilaskom pet spomen-obilježja na mjestima bivših logora te manifestacijom ispred Kulturno-sportskog i rekreacionog centra (KSIRC) u nedjelju, 10. maja, bit će obilježena 34. godišnjica zločina nad logorašima u Hadžićima.
Almin Dželilović, predsjednik Udruženja preživjelih logoraša “Da se ne zaboravi i ne ponovi 92-95” Hadžići rekao je za Detektor kako će centralna manifestacija biti upriličena ispred Kulturno-sportskog i rekreacionog centra, gdje je centralno spomen-obilježe logorašima.
- Spomen-obilježje koje svjedoči za oko 715 civila koji su tokom rata bili protupravno lišeni slobode i zatočeni u pet logora na prostoru općine Hadžići - rekao je Dželilović.
Podsjetio je kako ta zatočavanja nisu bile jedine patnje hadžićkih logoraša jer je u organizovanim prevozima u junu 1992. njih blizu 300 prebačeno u kasarnu “Slaviša Vajner Čiča” u Lukavici. Nakon toga, dodao je Dželilović, 46 logoraša prebačeno je u KP dom “Kula”, a u oktobru 1992. godine je njih oko 80 prebačeno u logor “Planjina kuća” u Vogošći.
- U svim nabrojanim logorima ubijeno je 90 hadžićkih logoraša. Imamo još četiri pojedinačna slučaja – jedan u Zvorniku, jedan u Kalinoviku u logoru ‘Barutni magacin’, jedan u logoru ‘KP dom Foča’ u Foči i jedan u logoru ‘Dretelj’ u Čapljini, što znači ukupno su ubijena 94 hadžićka logoraša - dodao je.
Prema njegovim riječima, poražavajuća činjenica je da, od 94 ubijena, do današnjeg dana tragaju za tijelima 51 logoraša.
Dželilović je rekao da nisu zadovoljni radom Tužilaštva Bosne i Hercegovine i da se postojeće presude uglavnom odnose na "obične ljude" koji nisu bili sastavni dio kriznih štabova, koji su u to vrijeme donosili odluke i formirali navedene logore.
- Nismo zadovoljni u dijelu s obzirom na velik protok vremena, uslovnjeno je velikim brojem umrlih svjedoka. Mi nećemo odustati. Ima nas još preživljelih svjedoka koji možemo svjedočiti, koji hoćemo svjedočiti, i nadam se da ćemo ove neke stvari dovesti do kraja - pojasnio je.
Prema Detektorovoj Bazi sudski utvrđenih činjenica, zločini počinjeni u Hadžićima tokom 1992. konstatovani su u haškim presudama bivšem predsjedniku Rs Radovanu Karadžiću, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora, i nekadašnjem predsjedniku Skupštine Rs-a Momčilu Krajišniku, koji je osuđen na 20 godina. Na 11 godina osuđena je Biljana Plavšić, po osnovu komandne odgovornosti.
Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina počinjenih u Hadžićima osudio Radeta Veselinovića na sedam i po godina zatvora. Nekoliko predmeta je procesuirano u sarajevskom Kantonalnom sudu i Vrhovnom sudu Federacije, pa su tako, između ostalih, za zločine u Hadžićima osuđeni Nemanja Jovičić na deset godina, Ratko Gašović na osam godina, Vlastimir Pušara na sedam godina, Boro Krsmanović na tri, te Momir Tomaš na 16 mjeseci zatvora.
U toku je postupak protiv Gorana Fifića, koji je prvostepenom presudom Kantonalnog suda u Sarajevu u decembru 2025. osuđen na deset godina i predmet je u fazi žalbe u Vrhovnom sudu Federacije. U Višem sudu u Podgorici vodi se postupak protiv Zorana Gašovića, javio je saopćio je BIRN BiH.
