Kao jedan od važnih koraka, predloženo je i formiranje kriznog energetskog tijela ili međuresorne radne grupe koja bi kontinuirano pratila kretanje cijena nafte i naftnih derivata, stanje snabdijevanja energentima i uticaj globalnih tržišnih poremećaja na domaću ekonomiju.
Potpredsjednik Ćamil Duraković je pokrenuo danas inicijativu prema Vladi Rs za hitne mjere ublažavanja posljedica globalne naftne i energetske krize, upozoravajući da rast cijena goriva direktno pogađa građane, poljoprivredne proizvođače, prevoznike i privredu u cjelini.
U dopisu upućenom premijeru Miniću, Duraković je naveo da se posljedice globalnih poremećaja sve snažnije odražavaju na svakodnevni život kroz povećanje troškova transporta, poljoprivredne proizvodnje i osnovnih životnih potreba, zbog čega je potrebno hitno reagovati.
„Rast cijena goriva odavno nije samo ekonomsko pitanje, nego pitanje svakodnevnog opstanka velikog broja građana. Kada rastu troškovi prevoza, proizvodnje i osnovnih životnih potreba, onda je obaveza institucija da reaguju pravovremeno i odgovorno“, poručio je Duraković.
U okviru inicijative predloženo je privremeno smanjenje fiskalnih opterećenja na gorivo, uključujući razmatranje mogućnosti smanjenja akciza na naftne derivate, kao i drugih naknada koje utiču na krajnju cijenu goriva. Također je predloženo da Vlada Rs razmotri privremeno ograničenje trgovačkih marži na naftne derivate, uz pojačan inspekcijski nadzor nad distributerima, s ciljem sprečavanja zloupotreba i neopravdanog rasta cijena. Poseban akcenat stavljen je na podršku poljoprivrednicima i transportnom sektoru. Duraković je pozvao na povećanje subvencija za dizel gorivo za poljoprivredne proizvođače, proširenje programa regresiranog goriva, kao i uvođenje privremenih mjera podrške za transportne kompanije i javni prevoz.
„Naši poljoprivrednici već rade u teškim uslovima, a dodatni rast cijena goriva ozbiljno ugrožava njihovu proizvodnju i održivost. Ako želimo sačuvati domaću proizvodnju i zaštititi sela, onda pomoć poljoprivredi mora biti među prvim prioritetima“, istakao je Duraković.
On je posebno upozorio da kriza dodatno pogađa izolirane bošnjačke povratničke zajednice, koje su i inače suočene sa slabijom infrastrukturom, većim troškovima prevoza i ograničenim pristupom uslugama. „U mnogim povratničkim sredinama svaki novi rast cijena goriva znači još teži pristup poslu, školi, zdravstvenoj zaštiti i osnovnim životnim potrepštinama. Izolirane bošnjačke povratničke zajednice ovu krizu osjećaju mnogo snažnije i zato zaslužuju posebnu pažnju institucija“, naglasio je Duraković.
Kao jedan od važnih koraka, predloženo je i formiranje kriznog energetskog tijela ili međuresorne radne grupe koja bi kontinuirano pratila kretanje cijena nafte i naftnih derivata, stanje snabdijevanja energentima i uticaj globalnih tržišnih poremećaja na domaću ekonomiju.
U cilju zaštite najugroženijih kategorija stanovništva, Duraković je pozvao i na uvođenje privremenih energetskih vaučera za socijalno ugrožena domaćinstva, kao i dodatnih socijalnih mjera koje bi ublažile posljedice rasta cijena energenata. „Najveći teret svake krize na kraju snose građani sa najnižim primanjima. Zato je važno da institucije razmotre konkretne mjere podrške, uključujući energetske vaučere i druge oblike pomoći za socijalno ugrožena domaćinstva. Ovo je trenutak da institucije pokažu ozbiljnost, solidarnost i spremnost da zaštite građane, poljoprivredne proizvođače i privredne subjekte. Potrebne su konkretne i brze mjere koje će ljudima olakšati svakodnevni život“, zaključio je Duraković.
